Eurozastupnici traže sankcije za zemlje koje se nalaze na crnoj listi poreznih oaza EU-a

lots of euro bills on the table

Zemljama koje se nalaze na crnoj listi poreznih oaza EU-a trebalo bi uvesti sankcije, pozvali su eurozastupnici u rezoluciji povodom otkrića tzv. Pandorinih dokumenata.

Europski parlament (EP) smatra da bi stavljanje na crnu listu EU-a trebalo podrazumijevati sankcije koje su učinkovite kao sredstvo odvraćanja, a revidirana bi lista trebala biti povezana s režimom sankcija, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta. Do sada je, konstatira EP, crna lista poreznih oaza bila slab instrument.

Istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) pokazala je da stotine šefova država, političara i istaknutih osoba skrivaju imovinu na offshore računima, u tajnim zakladama i tvrtkama paravanima. Od europskih političara u Pandorinim se dokumentima spominju češki premijer na odlasku Andrej Babiš, ciparski predsjednik Nicos Anastasiades, nizozemski ministar financija Wopke Hoestra, crnogorski predsjednik Milo Đukanović i John Dalli, bivši malteški ministar i povjerenik Europske komisije.

ICIJ-eva istraga se temelji na oko 11,9 milijuna dokumenata iz 14 tvrtki za financijske usluge i razotkrila je više od 29.000 offshore tvrtki. ICIJ je otkrio veze između offshore imovine i 336 čelnika i politička dužnosnika koji su osnovali 1000 tvrtki, od kojih više od dvije trećine na Britanskim Djevičanskim Otocima.


Vijeće je početkom listopada maknulo s crne liste poreznih oaza Angvilu, Dominiku i Sejšele, pa su sada na popisu tzv. nekooperativnih jurisdikcija nalazi samo devet zemalja: Američka Samoa, Američki Djevičanski Otoci, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago i Vanuatu. EP navodi da se Sejšeli nalaze u Pandorinim dokumentima i da se samo dijelom drže međunarodnih standarda transparentnosti i razmjene informacija.

Europarlamentarci se također zatražili od Komisije da regulira stjecanja državljanstva putem investicija. Tu shemu tzv. zlatnih putovnica koriste Malta i Cipar, a Parlament ističe da bi takve sheme trebale biti transparentne i utemeljene na jasnim pravilima. Međutim, time je možda povećan rizik pranja novca i porezne utaje poreza, dok je potkopano međusobno povjerenje, integritet šengenskog područja i europodručja, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta.

 

Komentari