Zbog klimatskih promjena na djelu energetska tranzicija prema vjetru, suncu, kobaltu i litiju tako da nafta gubi primat i kroji se nova geopolitika.
Kad je prije malo više od godinu dana cijena nafte nakratko postala negativna i trgovci su plaćali 37 dolara da im netko uzme barel crnog zlata, svijet je bio u šoku. No unatoč nizu događaja koji posljednjih tjedana ukazuju na još uvijek veliku važnost nafte i drugih fosilnih goriva u svjetskom gospodarstvu, trend je jasan: njihova važnost pada.
Nafta koja je predstavljala ključni energent u svjetskom gospodarstvu nakon Drugog svjetskog rata trebala bi polako gubiti primat pred drugim izvorima energije: vjetrom, suncem… Taj će trend zatim snažno utjecati na geopolitiku, a najveći bi dobitnik u tom pomaku trebala biti Kina.
Pad potražnje za naftom u pandemiji ima golem utjecaj na te trendove. O “padu nafte” dugo se govori, ali priča je komplicirana. U ovom se trenutku u svijetu za dobivanje energije još koristi 84 posto fosilnih goriva, prije svega nafte i prirodnog plina.
Najveći su proizvođač nafte Sjedinjene Američke Države, a najveći uvoznik Kina. Također, naglašavaju stručnjaci, za prethodne tektonske pomake bile su potrebna desetljeća, pa i dulji period. Nafti je trebalo stotinjak godina da od svog otkrića prestigne ugljen i postane dominantan izvor energije u 1960-ima.
Trend odmaka od nafte očigledan je iako njegova brzina nije. Promjena infrastrukture u kojoj će se svijet, posebno njegov bogatiji dio, okretati prema obnovljivim izvorima energije prilično je jasna. Trenutak kada će električna vozila doseći jednakost cijena s klasičnima vidi se kao trenutak preokreta u globalnoj energetskoj tranziciji, donosi Večernji list.
