Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima nadomak 95 dolara, budući da su snažan pad zaliha u SAD-u i očekivanja smanjene opskrbe iz Rusije prema kraju godine potisnuli u drugi plan strah od recesije.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,33 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 94,98 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 99 centi višoj cijeni, od 89,10 dolara.
U srijedu raspoloženje na tržištu prigušio je strah od globalne recesije zbog slabih podataka o gradnji stambenih nekretnina u SAD-u i posustajanja gospodarskih aktivnosti u Kini pod pritiskom stroge politike nulte tolerancije na covid 19.
Trgovce je ipak ohrabrio podatak iz izvješća vlade u Washingtonu da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu pale za 7,1 milijun barela a izvoz dosegnuo pet milijuna barela dnevno, najvišu razinu otkada ministarstvo energetike objavljuje podatke.
Potporu cijenama pružila su danas i upozorenja da bi europska zabrana uvoza ruske nafte i derivata mogla dramatično smanjiti opskrbu.
– Embargo EU-a prisilit će Rusiju da do kraja godine obustavi proizvodnju oko 1,6 milijuna barela dnevno. U 2023. proizvodnja bi trebala porasti na dva milijuna barela dnevno, navodi u bilješci konzultantska tvrtka BCA Research.
– Embargo EU-a na rusku naftu značajno će pritisnuti tržišta i podići cijenu barela u Londonu do kraja godine na 119 dolara, predviđaju u BCA Researchu.
Rusija pak predviđa rast proizvodnje i izvoza do kraja 2025. godine, prema dokumentu ministarstva gospodarstva koji je Reuters dobio na uvid. Procjenjuju i da će im prihodi od izvoza energenata porasti za 38 posto u ovoj godini, djelomice i zato što bi trebali izvesti više nafte.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) nije ni danas objavila cijenu barela košarice nafte svojih članica. U utorak iznosila je 97,44 dolara.
