Kao i kod nedavnih napada dronom na naftna polja u Saudijskoj Arabiji, u sklopu jemenske ratne krize, kada je pod znakom upitnika bilo desetak posto saudijske proizvodnje nafte tržišta bi mogla reagirati i više nego li u prvom trenutku, kada su cijene nafte porasle četiri posto, krajem prošloga tjedna.
Ako tome prispodobimo “predviđanje” drugog geopolitičkog instituta The Council for Foreign Affairsa kako bi vojnoj industriji odgovaralo povećanje vojnih sukoba američkih snaga, onda možemo ustvrditi kako smo na samom rubu nekih snažnijih neravnoteža, koje bi mogle izazvati krizu cijene, za svjetsko gospodarstvo još uvijek ključnog, energenta, no to je neka druga tema.
Postoji, dakle, povećan rizik od raketnih i napada dronovima na vojne baze i druge savezničke mete SAD-a, kako je najavio State Department, analitičari Pentagona, a objavio Bloomberg jučer te potvrdio Hezbollah, kako donosi CNN danas. Takvi napadi gotovo sigurno povećavaju mogućnost poremećaja u regiji koja je ključna za svjetsku proizvodnju nafte, ali i za Hrvatsku, čije je tržište orijentirano na Mediteran. Uostalom, zbog konkurentnosti na tome tržištu ulazi se u modernizaciju riječke rafinerije, pa je za vidjeti bi li takvi poremećaji tu investiciju mogli odgoditi.
Kako govorimo o realnoj opasnosti prijetnja Donalda Trumpa kako će se Iran suočiti s napadima na iranska naftna postrojenja ako oživotvori ideju o prekidu ograničenja na obogaćivanje urana i/ili odgovori osvetom za ubojstvo Solemanija, što je samo po sebi vrlo osjetljivo pitanje. Naime, on je bio visoki dužnosnik države Iran, a s druge strane za SAD legitimna meta jer je Iranska revolucionarna garda bila na američkom popisu terorističkih organizacija. U Trumpov tweet kako ovo nije početak rata više nitko ne vjeruje. Na Bliski je istok krenuo novi kontingent vojnika.
Ubojstvo Solemanija je na tržištima nafte odzvanjalo proteklih dana, svi se pripremaju za gromoglasan odgovor tržišta, jer je pozornica za spiralu nasilja postavljena, čeka se da netko podigne zastor. S druge strane, dio analitičara umiruje tenzije, jer su tržišta već reagirala na tenzije Irana i SAD-a. No nikada nije bilo ovako blizu.
Zalihe nafte se gomilaju na veliko i očekuju poremećaji na tržištu. IPO Saudi Aramca također je ugrožen, naime procjena dionica pala je 2 posto i nalazi se na najnižem nivou od početka trgovanja. U svjetlu odluke iračkog parlamenta o tome kako vojne snage SAD-a više nisu dobrodošle na njihovom teritoriju, strani su se radnici počeli povlačiti s naftnih bušotina, a trgovci se usredotočuju na više cijene.
Irak je drugi najveći proizvođač nafte unutar OPEC-a, proizvodio nešto manje od 5 milijuna barela na dan prošloga mjeseca, a prvi susjedi, Saudija, Kuvajt i Iran, zajedno su proizvodili 15 milijuna barela na dan. Kako su to velike izvoznice, većina izvoza, oko 30 posto svjetske nafte, napušta Perzijski zaljev preko Homuruškog klanca. Iran je već prijetio kako će ga zatvoriti.
Iran, naime, nema ekonomsku i vojnu moć za frontalni napad na SAD, ali asimetrično ratovanje uz pomoć Hezbollaha i drugih saveznika moglo bi napraviti posvemašnji nered na tržištima, ali i izazvati gospodarsku i vojnu krizu.
Pored ovoga postoje i drugi signali za daljnje poremećaje, poput volatilnosti koja je porasla na najvišu razinu u mjesec dana te su troškovi osiguranja derivata od skokova cijena porasti. Ugovoreno je četiri milijuna barela opcija, a troškovi osiguranja tankera na najvišoj su razini od rujna.
Svakako bi najveća kataklizma biti ako se izvrše napadi na južna polja Iraka. Iran će vjerojatno nastaviti ciljati tankere i energetsku infrastrukturu u regiji, kao i proteklih mjeseci. Ostaje pitanje koliko će s odmazdom moći taktizirati.
Ipak, kroz povećanje cijena do sada je već puno toga ukalkulirano, smiruju analitičari, jer tržište je nafte takvo da uvijek pretpostavlja najgore pa se ne pretpostavlja kako će nafta porasti na cijene veće od 70 dolara za barel u prvom tromjesečju, piše Energypress.
