Vlade bi mogle trasirati put prema potpuno dekarboniziranom energetskom ustavu do sredine stoljeća i oživjeti gospodarstva pogođena koronavirusom ako prilagode pakete svojih poticaja za jačanje tehnologija čiste energije, stoji u izvješću Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA).
Trenutno vlade dizajniraju ogromne pakete poticaja kako bi smanjile šok od koronavirusa na gospodarstvo, a za to vrijeme jačaju pozivi za „zeleni oporavak“. Skupina 180 europskih političara, tvrtki i zastupnika zatražila je prošlog tjedna od EU da svoje gospodarske mjere spašavanja uskladi s klimatskim ciljevima.
U svojoj godišnjoj Globalnoj perspektivi za obnovljive izvore energiju, agencija IRENA navodi da je na samim vladama da odaberu hoće li ova pandemija odgoditi ili ubrzati tranziciju gospodarstva prema niskougljičnom razvoju.
“Vlade nemaju sav novac koji im je potreban. Stoga moraju odlučivati po prioritetima Pitanje je čemu će dati prioritete. Pokazali smo da su obnovljivi izvori energije najbolji način za proizvodnju radnih mjesta i najbolji način utjecaja na bruto domaći proizvod (BDP)“, rekao je generalni direktor IRENA-e Francesco La Camera.
Vlade imaju širok raspon mogućnosti za jačanje obnovljivih izvora energije, od poreznih olakšica za kupce solarnih panela za svoje domove do javnih ulaganja u poboljšanje međusobne povezanosti nacionalnih energetskih mreža ili redizajnirana mreža kako bi se nosili s većim udjelom obnovljivih izvora energije, rekao je La Camera.
Prema sadašnjim državnim politikama, svijet je na putu da uloži 95.000 milijardi dolara u energetske sustave u razdoblju od 2016. do 2050., što bi ostavilo emisije ugljičnog dioksida na približno istoj razini kad danas. To bi umanjilo nadu u postizanje temperaturnih ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. godine kako bi se spriječile katastrofalne klimatske promjene.
IRENA je priopćila kako će se politikama morati otključati ukupno 110.000 milijardi dolara ulaganja u istom razdoblju kako bi se do sredine stoljeća emisije CO2 povezane s energijom smanjile na 70 posto ispod današnje razine.
Ovakve razine ulaganja potaknule bi rast globalnog BDP-a za 2,4 posto do 2050. u usporedbi s trenutnim planovima te bi učetverostručila broj radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije na 42 milijuna, više nego što bi bilo izgubljeno radnih mjesta u industriji fosilnih goriva.
Da bi svijet do sredine stoljeća postigao potpuno uklanjanje ugljičnog dioksida iz energetskog sustava, bila bi potrebna ulaganja u iznosu od 130.000 milijardi dolara.
IRENA je otkrila da bi na svaki dolar utrošen u energetsku tranziciju povrat iznosio od tri do osam dolara, uslijed smanjivanja troškova povezani s devastacijom uzrokovanom klimatskim promjenama i smrtonosnim utjecajem zagađenog zraka na zdravlje.
