Obnovljiva energija može ojačati gospodarski oporavak Hrvatske

Zelena energija omogućava veću održivost otoka te potiče razvoj domaćeg gospodarstva, istaknuto je u četvrtak na virtualnoj edukaciji o energetskoj tranziciji, održanoj u organizaciji hrvatske inicijative Pokret otoka.

Na webinaru o energetskoj tranziciji je Maja Pokrovac, direktorica gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske – OIEH, govorila je o važnosti prirodnih resursa koje Hrvatska posjeduje, no ne iskorištava dovoljno.

“Hrvatska ima i sunce, i vjetar, i geotermalne izvore tj. sve oblike održive i domaće energije. (…) Otoci su idealna priča za energetsku tranziciju”, rekla je Pokrovac, dodavši da nam je upravo korona kriza pokazala da su zemlje primorane ulagati u vlastite resurse.

“Obnovljiva energija mogla bi ojačati gospodarski oporavak od krize. Primjerice, stavljanjem solara na krovove, automatski bi se otvorila nova radna mjesta”, izjavila je čelnica OIEH-a.


Kao glavne prednosti korištenja obnovljivih izvora energija, Pokrovac navodi smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, povećanje konkurentnosti, razvoj poduzetništva i otvaranje novi radnih mjesta, diversifikaciju proizvodnje energije, implementaciju inovativnih tehnologija, ulaganje u ruralna područja te razvoj otočnih zajednica.

Jedan od prioriteta zelene tranzicije jest lakše prevladavanje lošeg ekonomskog stanja uzrokovanog covidom-19, a “otpornost prema krizi postižemo tako da se oslanjamo na domaće resurse”, tvrdi direktorica Udruženja.

“Proizvodnja na mjestu potrošnje; to je ono što želimo postići. To je ta budućnost kojoj se moramo okrenuti – da svaki čovjek ima energiju u svojim rukama”, zaključila je Pokrovac.

Europski mehanizam za oporavak i otpornost država članica usmjeren je na pružanje financijske potpore javnim investicijama i reformama koje osnažuju gospodarstvo zemalja, a njime je između ostalog određeno da se minimalno 37% sredstava mora utrošiti na zaštitu klime.

“Hrvatskoj je dostupno oko 6 milijardi eura, što je više od 11% BDP-a; toliki visoki udio nema niti jedna druga država EU te tu priliku moramo iskoristiti na najbolji mogući način”, kazala je Pokrovac komentirajući Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2023.

Državni detaljni plan reformi i ulaganja u svrhu oporavka predstavlja uvjet za korištenje sredstava iz Europskog mehanizma, a članice ga moraju dostaviti Komisiji do travnja 2021. godine.

Ekološka i energetska tranzicija prema klimatskoj neutralnosti jedna je od strategija Europskog zelenog plana (Green Deal) kojim se Europska unija zalaže za smanjenje emisija stakleničkih plinova, borbu protiv klimatskih promjena te investiranje u zelene tehnologije.

Države članice EU i Komisija prijedlogom prvog europskog propisa o klimi nastoje u zakonodavstvo uključiti cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. te žele kolektivno postići klimatsku neutralnost do 2050.

Komentari