Oko povijesnog pada terminske cijene nafte na američkom tržištu ispod nule jer je trgovci zbog slabe potražnje nisu i nemaju kome prodati ili uskladištiti razgovarali smo s glavnim urednik EnergyPress portala Ivanom Brodićem koji nam kaže kako bi bilo teško reći radi li se o trajnijem poremećaju na tržištu ali dodaje kako je moguće reći kako postoji nekoliko čimbenika za jučerašnji događaj na američkim burzama.
“Prvo je važno napomenuti kako se radi o burzovnoj trgovini isporukama za svibanj. I to američke nafte tima WTI. Ta trgovina je jučer bila u minusu 37 dolara, da bi dan završila u plusu od 1.37 dolara. Danas je ponovno bila u minusima te će biti zanimljivo promatrati kako će se cijena kretati dalje. Ono što znamo jest kako se isporukama za lipanj trguje, u ovom trenutku, na oko 20 dolara za barel”, kaže naš sugovornik.
Objašnjava kako nam to govori kako burzovni igrači smatraju isporuke za svibanj gotovo bezvrijednima te se klade kako će proizvođači davati naftu ispod cijene ne bi li je se riješili.
Dodaje kako se takva situacija događa zbog nekoliko čimbenika.
“Prvi je to što se od početka godine, situacije u Wuhanu te pada kineske industrijske proizvodnje, time i njene potražnje za uvozom energenata, na tržištu nafte događa pretjerana ponuda. Kako su druge zemlje, pogotovo industrijski razvijenije ulazile u usporavanje, pa i krizu te karantene, potražnja je padala, a ponuda je dalje rasla.
Pretjerana ponuda, pune zalihe i povijesno niska potražnja obezvrijedili su cijenu nafte
Podsjeća kako tom stanju nije pomogao niti cjenovni rat koji je tekao nekoliko tjedana između OPEC-a i neovisnih proizvođačica nafte, predvođenih Rusijom, oko primarne pozicije na tržištu nafte i naglašava kako je zbog tog cjenovnog rata ponuda na tržištu nekontrolirano porasla.
Naš sugovornik kaže kako su i skladišni kapaciteti dobrano popunjeni te da neki sada koriste čak i tankere ili stare bušotine kao skladišta. Dodaje kako neke zemlje, poput Kine, imaju namjeru povećati skladišne kapacitete, što znači da se klade na dužu krizu ali kako će i ta gradnja potrajati.
“Uvjeti su, dakle, pretjerane ponude, koju je nemoguće preko noći zaustaviti, jer iako je postignut dogovor o smanjenju proizvodnje, postojeći ugovori ne dopuštaju smanjenje proizvodnje u istom trenutku, a tehničke mogućnosti ne dopuštaju zatvaranje bušotina samo tako”, kaže Brodić.
Pojednostavljeno, objašnjava naš sugovornik, pretjerana ponuda, pune zalihe i potražnja na povijesno niskim razinama, fundamenti su koji su označili bezvrijednost za burzovne trgovce za svibanj.
Smatra kako bi polagano otvaranje gospodarstava i rezultati dogovora OPEC-a i OPEC+ o smanjenju proizvodnje trebali relaksirati stvar, no kako je pitanje kada će se to dogoditi.
“Naime, bit će potrebna puno veća potražnja nego li prije početka krize da se stvari na tržištu dovedu u ravnotežu. A lijeka za koronavirus nema na vidiku te je nemoguće očekivati gospodarsku aktivnost na jednakoj ravni kao prije pandemije, u skorom roku”, kaže Brodić.
Naglašava kako u analizi i predviđanju treba biti oprezan, jer ne možemo imati sve parametre.
“Što ako netko odluči okupirati neku naftom bogatu zemlju, čija proizvodnja i izvoz može stabilizirati tržište nafte, poput Libije ili Venezuele? Hoću reći, nitko nema kristalnu kuglu i nitko ne može sa sto postotnom sigurnošću sve predvidjeti”.
Dodaje kako se kriza na naftnom tržištu već odražava na burzovne indekse zbog dionica naftnih kompanija. “Iako i tu može doći do preslagivanja, naime, rafinerijski posao bi se mogao obnoviti na niskoj cijeni nafte”, kaže naš sugovornik.
“Teško je reći, stoga, kako će se stvari na drugim tržištima odvijati. Normalno, pojeftinjenje ključnog energenta moglo bi biti blagotvorno za gospodarske procese, no u uvjetima gdje ti treba propusnica za otići do bankomata, gdje ćeš koristiti taj energent. Ljudi su kod kuće, manje troše, a industrija je pod pritiskom smanjene gospodarske aktivnosti”, kaže.
Na pitanje što je s trgovanjem nafte u Europi Brodić odgovara kako je i ona također opala no za sada oko 10 posto.
“Vidjet ćemo kako će se kretati u budućnosti, ne očekujem kratkoročnu korekciju cijena naftnih derivate zbog toga. Pogotovo ne ovoga tjedna, jer se sada trguje derivatima nabavljenima po ranijoj cijeni”, objašnjava.
Teško je očekivati nekakav značajniji pad goriva za krajnje korisnike
Na pitanje hoće li krajnji korisnici odnosno građani značajnije osjetiti pad cijena sirove nafte Brodić kaže kako je to teško za očekivati.
“Inače, pri ugrizu države u cijeni naftnih produkata od 70 posto, kojom se financiraju razni opravdani, infrastrukturni projekti, ali i apsurdni gubitaši, teško je očekivati značajniju korekciju cijene naftnih derivate na hrvatskom tržištu. Naime, kompanija, ako uračunaju nabavu sirovine i preradu, imaju jako malo prostora čak i za svoje marže i zarade. Ovo smanjenje od početka godine s oko 11 kuna na oko 8 kuna danas je unutar tih mogućnosti. Teško je očekivati još nekakav značajniji pad, osim ako ne dođe do trajnijih potresa”, objašnjava naš sugovornik.
Ideju koju su neki iznijeli kako će nama plaćati da uzimamo benzin kako su neki već pokušali predložiti, gotovo je nemoguće očekivati, tvrdi.
“Rješenje bi bilo u odricanju državnom odricanju od dijela apetita u derivatima, barem kroz plivajuće trošarine u vremenima krize, no to je gotovo nemoguće zamisliti u izbornoj godini u zemlji koja ima toliko interesnih grupacija na rashodovnoj strain proračuna, a koji su u stanju paralizirati ovu zemlju gotovo poput Covida”, kaže Brodić.
Podsjeća kako su se sindikati spremni odreći čak i infrastrukturnih projekata samo kako bi branili plaće činovnika od kojih dobar dio može zamijeniti običan mobitel.
“Pri tome ne mislim na ljude koji servisiraju temeljnu funkciju države, poput liječnika, vojnika, nekih ministara, medicinskih sestara, policajaca… da ne zaboravim nekoga”, rekao je Ivan Brodić za Otvoreno.
