Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su u ponedjeljak više od 30 posto, te je cijena nafte pala za više od 14 dolara, na 31 dolar za barel.
Najviše je to od 1991. godine, kada je započeo Zaljevski rat tj. kada su cijene nafte pale za 33 posto, jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju.
Posljedica je to odluke najvećeg svjetskog izvoznika nafte Saudijske Arabije prema kojoj želi kazniti Rusiju, drugog najvećeg izvoznika, zato što nije pristala na prijedlog OPEC-a o smanjenju proizvodnje. Naime, prošloga je tjedna ruski ministar energetike Novak napustio sastanak kartela OPEC+, na kojemu je postignut dogovor o smanjenju proizvodnje za 1.7 milijuna barela na dan zbog krize u potražnji uzrokovane širenjem korona virusa, te je odletio iz Beča u Moskvu na konzultacije.
Zemlje OPEC-a smanjuju proizvodnju
Zemlje OPEC-a su se dogovorile kako će smanjiti proizvodnju za dodatnih 1.5 milijuna barela na dan do kraja godine, što bi značilo kako će proizvodnja pasti za 3.6 posto globalne ponude. Rusija na to nije pristala te je Aleksandar Novak najavio kako Rusija od travnja nastavlja s proizvodnjom ne obazirući se na dogovor.
Zbog ruske odluke kako će od sada na tržištu svaka zemlja za sebe analizirati kretanje i donositi odluke Saudijska je Arabija započela cjenovni rat te je priopćila kako će za svoje kupce smanjiti cijenu za 6 do 8 dolara za barel te će povećati svoju proizvodnju sa 9.7 milijuna barela dnevno na iznad 10 milijuna.
Prema analitičarima cjenovni rat bi mogao trajati nekoliko mjeseci, ali vjeruje se kako će on biti ograničen i taktički. Članice OPEC-a planiraju rebalanse svojih proračuna za 20 dolara za barel, kazao je na Twitteru Ali Kedery, savjetnik u Exxonu. Objasnio je kako je ovo prilično iznenađujuć ishod jer su svi očekivali smanjenje proizvodnje kako bi se uravnotežilo tržište zbog pada potražnje uzrokovanog korona virusom.
Saudijska Arabija i Rusija će se usredotočiti na zauzimanje primarnog udjela na tržištu, no, to je velik rizik, zato što Rusija planira svoj proračun na cijeni nafte od 40 do 50 dolara za barel te je za vidjeti koliko s nižom cijenom može izdržati najavljenu veću proračunsku potrošnju. Ali, na tržištu je i SAD gdje raste proizvodnja nafte iz škriljavca, a cijena tehnologije opada. Baš kao i u razdoblju između 2014. i 2016. Godine kada se vodio cjenovni rat protiv SAD-a.
Globalni BDP mogao bi pasti za 17 posto
Dodatni je problem koji će pritiskati tržište i povećanje zaliha nafte, najmanje u prva tri kvartala ove godine.
Posljednjih su tjedana cijene nafte, dakle, bile pod snažnim pritiskom zbog širenja koronavirusa u svijetu, što će izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.
Naime, prema Azijskoj razvojnoj banci globalni BDP ove bi godine mogao pasti za oko pola postotnog boda što će srušiti izvoz azijskih gospodarstava, a posebno Kine. Kina već ove godine ima manji izvoz za oko 17 posto, što je srušilo potražnju za uvozom energenata, posebno plina i nafte.
Zbog toga su od početka godine do kraja prošloga tjedna cijene nafte pale za otprilike 30 posto. Nakon današnjeg pada, produbile su svoje minuse u odnosu na početak godine na otprilike 50 posto, piše Energypress.
