Brodić o otkupu INA-e: Nadam se da neće doći do prisilnog izvlašćivanja privatnih vlasnika

“Izjava ministra gospodarstva Tomislava Ćorića da MOL mora prihvatiti hrvatsku procjenu vrijednosti dionice INA-e zapravo je prijetnja da bi država s parlamentarnom većinom mogla donijeti neki ‘Lex-INA’ i krenuti u prisilno izvlašćivanje privatnih vlasnika. Nadam se da se to neće dogoditi, i da je to samo pregovaračka taktika”, rekao je Ivan Brodić, glavni urednik portala EnergyPress, dodajući da nije dobro kada je država vlasnik jer tako postaje i regulator i zakonodavac u isto vrijeme. 

Podsjetimo, ranije u ponedjeljak ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić otkrio je da je stiglo izvješće investicijske banke Lazard, koju je Vlada angažirala za savjetnika oko otkupa dionica INA-e od mađarskog MOL-a, najavljujući time otkup INE.

“Stiglo je izvješće, bit će prijedlog rasprave na Savjetu na INA-u u sljedeća dva tjedna“, rekao je ministar te naglasio da ukupno izvješće Vlada ne planira predstaviti javnosti. Između ostalog je rekao kako Mađarska strana treba pristati na cijenu koju će hrvatska strana ponuditi.

Ivan Brodić, na pitanje kako namjerava otkupiti INU s obzirom na stanje u proračunu, odgovara da Vlada to najavljuje još od Božića 2016. godine kada je premijer Andrej Plenković najavio da će Hrvatska otkupiti INU od MOL-a nakon što smo izgubili arbitražu u upravljačkim pravima.

“Od tada traje i druga arbitraža o izdvajanju plinskoga biznisa iz INE, koju je u istom sastavu Hrvatska tužila MOL u Washingtonu i sada svi pokazatelji kažu kako će Republika Hrvatska i tu arbitražu izgubiti. Bit će tu velikih odštetnih zahtjeva i to će jako puno koštati”, rekao je Brodić i dodao da je nejasno kako i s kojim sredstvima Vlada financirati otkup, budući da proračun trpi, a ovih dana se očekuje i objava pada BDP-a za koji neki kažu da će biti i 10 posto.

Brodić dodaje i kako je ministar financija Zdravko Marić usred prvog vala koronavirusa rekao da se Hrvatska treba zadužiti još 15 milijardi dolara, koliko je do prije izbora bila cijena korone.

“A do kraja godine bit će puno veća. U cijeloj toj situaciji INA za Mađarsku stranu vrijedi između 1,8 i 2,1 milijarde eura. Sada je najveće pitanje koliko je INA-u procijenila investicijska banka Lazard. Procijene prema burzovnoj vrijednosti zagrebačke burze bi se mogle kretati negdje oko 2 milijarde eura kako je to prije par mjeseci izračunao Andrej Grubišić. Međutim ako pogledamo INA je slabo likvidna kompanija zbog toga što je malo tržište i djeluje na tržištima poput Crne Gore i Bosne i Hercegovine koja nisu sama po sebi likvidna. Mogla bi vrijediti nešto manje. Ako bi usporedili INU i njenu likvidnost s referentnim energetskim kompanijama u Europi, na Europskim burzama onda bi vrijedila, odnosno tih 50 posto INE, između milijarde i milijarde i pol”, rekao je Brodić.

‘Obeshrabrujuće i dugoročno neodržive vijesti’

Na pitanje znači li da u slučaju da dođe do ‘Lex INA’, da Vlada može natjerati MOL da pristane na njihovu cijenu, Brodić odgovara da može kao što su uzimanjem Agrokora Ivici Todoriću mogli spasiti Hrvatsko gospodarstvo, tako mogu vrlo kreativno procijeniti da njima treba INA kako bi spasili proračun.

“Ministar Ćorić je danas najavio da će se s otkupom INA-e 3 milijardi kuna godišnje uplaćivati u proračun, odnosno više. Time se bi se moglo zaključiti da Vlada ne namjerava ići u najavljenu reformu javne uprave, koja je jedna od izbornih obećanja.

Brodić smatra da je Vladin plan otkupa INA-e populistički potez kojim namjeravaju, od priljeva novca, puniti rashodovnu strana proračuna i održavati neefikasna javna uprava.

“To su vrlo obeshrabrujuće i dugoročno neodržive vijesti. INA zapravo bez tržišta Srednje Europe teško može prosperirati u ovom obliku kao sada. S druge strane imamo,  Mađarsku stranu koja traži to što traži, oni vjerojatno mogu imati određeni diskont cijene, ali čisto sumnjam da će to napraviti. Ono što ja procjenjujem je da će MOL ostati u ovoj situaciji u INI zato što ima upravljačka prava ili će stvarno prodati državi, ali posve sigurno da neće ići ispod neke cijene koju je on uložio u INU. Te dionice su stečene legalno i legitimno i uopće nama nikakve dvojbe da oni na to imaju pravo” rekao je Brodić.

Dodaje kako Mađarsko zakonodavstvo ne može spriječiti otkup jer je INA na teritoriju Republike Hrvatske.

“Sama činjenica da se netko usudi prijetiti takvim stvarima je vrlo nespretna. Doduše, sličnu stvar je napravio Viktor Orban s nekim bankama i infrastrukturnim projektima koje je bivši premijer bio prodao strancima. Međutim to se činilo prema tržišnoj cijeni, nikad ovakvim prijetnjama, barem ne javnim” zaključio je.

“Što će nama INA?”

Na pitanje treba li nam INA, Brodić odgovara da nam ne treba.

“INI je prije privatizacije, prije davanja na IPO, inicijalnu javnu ponudu, izdvojena gotovo sva infrastruktura. INA je tada već svedena na istraživanja i prodaju. Ne postoji u svijetu kompanija koja bi bila u potpunosti državna takvog tipa, a i tamo gdje postoji visok udio državnog vlasništva kao u austrijskom OMV-u, upravljaju privatni fondovi. Ako smo se opredijelili za tržišno gospodarstvo, onda je INA puno profitabilnija kada plaća puninu poreza, a ne kao kompanija koja će nam služiti, iz čije ćemo dobiti izvlačiti supstancu kako bi hranili rashodovnu stranu proračuna”.

“INA je kompanija koja se bavi tržišnim djelatnostima. To nisu njena polja, to su Hrvatska polja i INA plaća koncesijsku naknadu koja je vrlo često u visini polovine vrijednosti nađenoga. Time kao država imamo nekakvu garanciju i ta se polja ne mogu izvlastiti. Nitko neće tu naftu odnijeti, a da ne plati. Hrvatska može raspravljati o visini naknade, i reći da smo rizična država koja nema puno nafte pa bi naknada trebala biti veća. Činjenica je da su prilikom privatizacije INA-e sva polja koja su bila u njenom vlasništvu, od nje izvlaštena i vlasnik je država, a INA je samo koncesionar”, rekao je Ivan Brodić za Otvoreno.

Brodić smatra da su prigovori od strane raznih analitičara da Hrvatskoj treba INA, kako bi postala energetski samodostatna država, nerealni zbog jer se Hrvatska odlučila za drugačije kada je ušla u EU na potpuno drugačije tržište.

Komentari