Obnovi potresom pogođenih područja treba pristupiti kroz dva paralelna procesa – obnovu privatnih kuća, zgrada i infrastrukture na potpuno transparentan način te poticanje poduzetničke aktivnosti kroz niz ekonomskih politika, predložila je u petak Udruga Glas poduzetnika (UGP).
“Udruga Glas poduzetnika ističe da nije potrebno obnoviti samo domove, već je potrebno pokrenuti i revitalizaciju cijelog područja kako bismo spriječili da ljudi napuste Petrinju, Sisak i Glinu. Cilj je ponuditi perspektivu, radna mjesta i određenu sigurnost kako bi ljudi željeli ostati na području Sisačko-moslavačke županije”, navodi se u priopćenju u kojem Ekonomski savjet UGP-a predlaže skup mjera za ekonomsku revitalizaciju područja Sisačko-moslavačke županije, na temelju pregleda reakcija na prirodne katastrofe diljem svijeta.
UGP tako predlaže da se uloga središnje države u obnovi ograniči na brzo odobravanje i osiguranje resursa potrebnih za obnovu (materijalna građevinska sredstva, izvori financiranja), te na odluke o oslobađanju poreznih, parafiskalnih i regulatornih tereta za potresom pogođene zone.
Potrebna je brza reakcija države u osiguranju sredstava za obnovu kućanstava, infrastrukture, i poslovnih objekata, smatraju u udruzi, koja, uz sredstva iz državnog proračuna, od središnje države očekuje i da što prije povuče EU sredstva za pomoć.
UGP predlaže i da se u obnovi potiče angažiranje domaćih poduzetnika, prvenstveno s potresom pogođenog područja, čime se povećava ekonomska aktivnost, stimulira zapošljavanje i demografska obnova na tom području.
“Uključiti lokalnu zajednicu (lokalnu vlast, poduzetnike, i građane na razini pojedinačnih sela i gradskih naselja) u donošenje odluka o redistribuciji sredstava za revitalizaciju. Uključiti medije i širu javnost u proces kroz praćenje svih troškova obnove putem aplikacija koje prikazuju transparentno trošenje sredstava za obnovu. Vršiti stalni medijski pritisak na aktere obnove da svi računi budu dostupni javnosti”, prijedlozi su Udruge Glas poduzetnika.
Dva paralelna procesa
Predlažu također da se obnovu pristupi kroz dva paralelna procesa, koji jedan drugog osnažuju.
Prvi je “obnova privatnih kuća, zgrada, i infrastrukture na potpuno transparentan način, gdje će javnosti biti dostupan detaljan uvid u potrošnju za svaki objekt pojedinačno, uključujući i troškovnike građevinskih firmi koje budu radile obnove”. Središnja država tu, objašnjavaju iz UGP-a, nudi potpuno financiranje građevinskog materijala, sufinanciranje energetske obnove, i beskamatne zajmove, no pritom se odluke o alokaciji donose decentralizirano.
Drugi je proces poticanje poduzetničke aktivnosti na stradalom području kroz niz ekonomskih politika s ciljem povećanja konkurentnosti i jačanja gospodarske aktivnosti na stradalom području.
UGP pritom predlaže i više konkretnih mjera srednjoročnog potpunog poreznog rasterećenja pogođenog kraja – u razdoblju od pet godina oslobađanje poreza na dohodak, prirez i doprinosa za sve zaposlene; u razdoblju od 10 godina nulta stopa poreza na dobit; izuzeće od plaćanja svih parafiskalnih nameta za to područje, i za građane i za poduzeća, u razdoblju od 10 godina; rasterećenje regulatornih procesa otvaranja i zatvaranja tvrtke te ishođenja uporabnih i građevinskih dozvola bez naknade uz hitan proces. Te bi mjere vrijedile za sve postojeće tvrtke na potresom pogođenom području, ali i za svaku novu tvrtku koja odluči pokrenuti poslovanje u toj regiji, napominje Ekonomski savjet UGP-a predvođen Vukom Vukovićem.
“Ovakvim setom poreznih i ekonomskih politika želimo privući nove tvrtke i poslovne pothvate te potaknuti poduzetničku aktivnost. Osim toga, smatramo da bi, ukoliko se prihvate i provedu ovakve mjere, Sisačko-moslavačka županija postala primjer kako se uspješno ekonomski revitalizira područje pogođeno prirodnom katastrofom”, kaže Vuković.
Podsjećaju da su štetu pretrpili i poduzetnici
U priopćenju se, naime, podsjeća da su u potresu koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju značajnu štetu pretrpjeli i poduzetnici – od dvije tisuće obrtnika, njih 825 pretrpjelo je značajne štete, stradalo je 700 trgovačkih društava i više od 3000 OPG-ova. Posljedice potresa mogle bi onemogućiti rast i razvoj ove regije, kao i uzrokovati značajnu depopulaciju stanovništva, upozoravaju iz UGP-a.
“Vrijeme je promišljanja i ekonomske revitalizacije navedenog područja uz jasne i konkretne planove, jer je sama obnova objekata i infrastrukture jednostavno nedovoljna, ako će se nastaviti iseljavanje iz tog kraja (…) Nužno je promijeniti trendove što prije te omogućiti tvrtkama benefite kako bi ondje pokretali svoje poslove i zapošljavali”, ističe predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas.
Iz udruge također ističu da je, kako se ne bi ponovila obnova od prije 30 godina, nužno obnovu i revitalizaciju napraviti prema uputama stručnjaka.
