Hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini će rasti 5,4 posto, procjena je Europske komisije (EK) iz ljetnih ekonomskih prognoza. EK je povećala procjenu rasta jer je u proljetnoj prognozi taj rast iznosio pet posto. No, za sljedeću godinu smanjen je postotak rasta BDP-a na 5,9 posto s optimističnije varijante iz svibnja koja je iznosila 6,1 posto.
“Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (za 5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući tako sa snažnim rezultatima iz druge polovine 2020. godine. Na godišnjoj osnovi predviđa se rast stvarnog BDP-a za 5,4 posto u 2021. i 5,9 posto 2022. Ovo je malo brži oporavak od predviđenog u proljeće, uglavnom zbog snažnih rezultata u prvom tromjesečju i zbog pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva, industrije turizma”, piše EK u privremenim ljetnim prognozama.
Te prognoze uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju, a objavljuju se dva puta godišnje, na ljeto i u zimu. Puno opsežnije prognoze Komisija također objavljuje dva puta godišnje, na proljeće i jesen.
Od proljeća su dodatno smanjena ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije zbog poboljšane zdravstvene situacije, djelomično zahvaljujući i bržem cijepljenju.
Isto tako, indeks povjerenja potrošača i ostali visokofrekventni indikatori nastavili su se poboljšavati u svibnju, najavljujući nastavak snažnih gospodarskih rezultata u drugoj polovici godine. Preliminarni podaci pokazuju da raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu, IT sektoru, građevinarstvu, što je u skladu sa snažnim rezultatima u pogledu investicija.
EK predviđa ubrzanje investicija u ovoj i 2022. godini
EK predviđa ubrzanje investicija u ovoj i sljedećoj godini, uz potporu plana za oporavak i otpornost. Iako se očekuje da će ova turistička sezona biti znatno slabija nego 2019. predviđa se da će ipak biti osjetno bolja nego prošle godine. Stoga bi trebao snažno rasti izvoz usluga, navodi Komisija.
Također se očekuju i dobri rezultati u izvozu roba, zbog snažne potražnje u ključnim trgovinskim partnerima.
Nakon što su cijene prošle godine stagnirale, ove su godine počele rasti u velikoj mjeri zbog rasta cijene energije.
Godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u svibnju je dosegnula 2,4 posto, dok je temeljna inflacija ostala prigušena na 0,4 posto.
Očekuje se godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od 1,5 posto ove godine i 1,3 posto sljedeće godine, procjenjuje EK.
