Država u svom vlasništvu ima skoro 900 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. Koliko brzo ga možemo staviti u funkciju?

Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Mala poljoprivredna gospodarstva teško mogu konkurirati velikim posjedima, a nažalost, zbog nesređene vlasničke strukture, Hrvatska obiluje takvim malim gospodarstvima.

Kako bi se potaknula značajnija poljoprivredna proizvodnja hrane za tržište te konkuriralo jakim globalnim igračima treba ojačati i okrupniti poljoprivredne posjede, no, prema svemu sudeći, još smo daleko od toga.

Izazov je staviti u funkciju državno poljoprivredno zemljište, ali je to potrebno učiniti kako bi se osigurao i potaknuo razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Jedna trećina poljoprivrednog zemljišta još je uvijek u vlasništvu države, a veći dio nije obrađen i nema određenu funkciju. Za portal Otvoreno pitali smo nadležne u Ministarstvu poljoprivrede što će događati s tim zemljištem.

U privatnom vlasništvu dvije trećine poljoprivrednog zemljišta

Iz Ministarstva poljoprivrede je rečeno kako ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.695,037 hektara, od čega je u vlasništvu države 890.214 hektara ili 33 posto dok se u privatnom vlasništvu nalazi 1.804,823 hektara ili 67 posto.

Prema tim podacima zaključuje se kako je ipak više poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu pa se postavlja pitanje što rade zemljoposjednici kako bi unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju.

Navedeni podaci rezultat su analize koju je provela Agencija za poljoprivredno zemljište u razdoblju od 2013. do 2018. godine, odnosno do stupanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19).

Odredbama navedenog zakona, Agencija za poljoprivredno zemljište prestala je s radom.

Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem u nadležnosti JLS

Važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19) poslovi raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem su prešli na jedinice lokalne samouprave (JLS) koje su dužne donijeti Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za svoje područje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede.

U Ministarstvu poljoprivrede do danas je zaprimljen 431 Program suglasnosti za 261  program čime je obuhvaćeno oko 205.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Oni nadalje ističu kako su zaprimili 46 obavijesti o raspisivanju javnog natječaja za zakup, četiri odluke o raspisivanju natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta te 13 odluka o odabiru najpovoljnije ponude za zakup.

Kako naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede, točni podaci o raspoloživom državnom poljoprivrednom zemljištu, doznat će se nakon što Ministarstvo dade suglasnosti na sve programe raspolaganja.

Zasad je, prema podacima Agencije za plaćanje u korištenju 256.768,26 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredno zemljište može se prodati putem javnog natječaja kojeg provode jedinice lokalne samouprave.

Postoje dvije vrste poljoprivrednog zemljišta – u kontinentalnom te u priobalnom području. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je predmet prodaje za kontinentalno područje čestica površine do 10 hektara (maksimalno 50 hektara) te za priobalno područje čestice površine do jedan hektar (maksimalno pet hektara).

U programu raspolaganja pojedina jedinica lokalne samouprave može osigurati za prodaju maksimalno 25 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na svom području.

Porast biljne proizvodnje

Postavlja se pitanje i kakve su cijene za kupnju poljoprivrednog zemljišta. Zadnje dostupni podaci cijena poljoprivrednog zemljišta postoje za 2018. godinu.

Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj te godine iznosila 24.347 kuna za hektar, što je 1919 kuna više nego godine ranije.

Podaci o cijenama kupljenog poljoprivrednog zemljišta preuzeti su iz evidencija prometa nekretnina Porezne uprave, a oni se prikupljaju isključivo za poljoprivredno zemljište korišteno u poljoprivredne svrhe.

Statistika pokazuje i da je u 2018. godini prosječna cijena kupljenih livada iznosila 12.680 kuna, što je 450 kuna više nego u 2017.  Pašnjaci su prije dvije godine dosegnuli prosječnu cijenu od 13.179 kuna ili 798 kuna više nego prije tri godine.

Prema statističkim podacima, u 2018. ostvaren je rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od četiri posto. Pritom je biljna proizvodnja zabilježila rast od 14 posto i to posebice proizvodnja žitarica i voća.

Hoće li se trend povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nastaviti, još uvijek nije poznato, posebice u uvjetima negativnog utjecaja koronavirusa na hrvatsko, ali svjetsko gospodarstvo.

Komentari