Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala oko jedan posto, pa je zaronila na nove najniže razine u dvije i pol godine.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 1,05 posto, na 89,98 bodova, pa je po prvi put od travnja 2018. godine zaronio ispod razine od 90 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,8 posto, na 103,30 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skočila 1,15 posto, na 1,2255 dolara, blizu najviše razine u dvije i pol godine.
U fokusu ulagača prošloga su tjedna bile odluke i poruke najvećih središnjih banaka u svijetu.
Nakon dvodnevne sjednice, čelnici američke središnje banke odlučili su da će ključne kamatne stope ostati na niskim razinama, blizu nule, i da će nastaviti kupovati obveznice dok se ne poboljša situacija na tržištu rada i dok inflacija ne dosegne 2 posto.
To znači, kažu analitičari, da će Fed održavati visoku likvidnost na tržištima, uz nisku cijenu novca, sve dok gospodarstvo ne bude čvrsto na putu oporavka od koronakrize.
Čelnici Feda poboljšali su i gospodarske procjene, pa sada očekuju da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) SAD-a u ovoj godini iznositi samo 2,4 posto, dok su u lipnju očekivali pad od 6,5 posto.
U idućoj godini, procjenjuju, rast bi mogao dosegnuti 4,2 posto, dok su prije očekivali rast od 4 posto.
Sjednice središnjih banaka
Sjednice su održale i japanska, britanska te švicarska središnja banka, no analitičari kažu da njihove odluke i poruke neće dovesti do preokreta u trendovima na valutnim tržištima.
“Ovotjedne objave središnjih banaka svakako pojačavaju izglede za nastavkom labavih monetarnih uvjeta i povoljnu izvedbu rizične imovine, što će predvođeno Fedom zadržati američki dolar na putu slabljenja”, navode u bilješci klijentima analitičari MUFG-a.
I dok je euro ojačao prema dolaru, britanska je funta oslabila i prema europskoj i prema američkoj valuti.
Posljedica je to nedostatka napretka u pregovorima između Europske unije i Britanije o trgovinskim odnosima nakon brexita.
Obje strane upozoravaju da su im pozicije udaljene po brojnim pitanjima i da je sve izglednije da neće uspjeti postići sporazum.
Ako se ne postigne dogovor, oba gospodarstva mogla bi pretrpjeti velike štete.
