Na američkoj burzi početkom ovoga tjedna pale su cijene dionica i to najviše u sektoru energetike. To je posljedica povijesnog pada terminske cijene nafte na američkom tržištu ispod nule jer je trgovci zbog slabe potražnje nemaju kome prodati, ali ni gdje uskladištiti.
Najviše su, 3,7 posto, pale cijene dionica u energetskom sektoru jer je na američkom tržištu terminska cijena sirove nafte u ugovorima s isporukom u svibnju, koji istječu u utorak, prvi put u povijesti negativna. Prodavači su naime nudili 37 dolara po barelu svakom trgovcu koji ga želi preuzeti.
Za komentar o stanju u energetskom sektoru i naftnoj industriji upitali smo naftnog stručnjaka Igora Dekanića.
“Ovo je sada jedna velika kriza koja je izazvana potpuno autonomnim čimbenikom izvan energetike. Dakle, jedan virus, jedna epidemija je skoro paralizirala gospodarstvo. To je srušilo potrošnju, a posljedično i cijene nafte”, rekao je Dekanić.
Govoreći o potrošnji istaknuo je kako nije toliko srušena tzv. tekuća potrošnja već očekivana potrošnja i to je izazvalo poremećaj na tržištu.
Sada se formiraju cijene kakve će biti na tržištu za tri mjeseca
Osim toga, Dekanić je usporedio cijene u inozemstvu i u Hrvatskoj.
“Ovo što mi pratimo po Internetu i svjetskim agencijama su cijene tzv. futuresa ili budućih terminskih trgovina na robnim burzama u New Yorku i u Londonu. U New Yorku za američke nafte, a u Londonu za naftu iz Sjevernog mora kao reprezentativnu cijenu. Sve ostale nafte otprilike zavise o njima”, istaknuo je Dekanić.
Napomenuo je da o tome zavisi i mediteransko tržište, a to su pretežito talijanske rafinerije na kojima naši uvoznici i prerađivači kupuju naftu. “Cijene futuresa su ‘gađane’ cijene kakve će biti za tri mjeseca”, rekao je Dekanić.
Što je zapravo futures? Objasnio je to činjenicom da “netko može kupiti 1000 barela nafte, a sutra ga može prodati, preksutra netko treći preproda tu količinu nafte i tek za tri mjeseca postavlja se pitanje kakva će biti cijena kada to dođe u preradu”.
“Prema tome, današnje cijene koje su izašle jučer ili prošlog tjedna na tržište što se tiče derivata zapravo nemaju stvarne veze sa sadašnjim cijenama nego s cijenama od prije dva, tri mjeseca”, naglasio je Dekanić.
Zapravo, to je razlog zašto su cijene sada nešto više, a prije su bile nešto niže. Isto tako, kod nas nešto može poskupjeti, a u inozemstvu pojeftiniti. To nije trenutna reakcija nego u trajanju od nekoliko tjedana.
Pad cijena na svjetskom tržištu neposredno će smanjiti i hrvatski državni proračun
Treću stvar koju je Dekanić naveo kao razlog poskupljenja cijena goriva su naše maloprodajne cijene koje zapravo nešto manje od 60 posto kod dizela i nešto više od 60 posto kod benzina idu u državni prihod. A ostalih 40 posto je prihod naftne industrije i kompanija koje se bave tom djelatnošću.
U cijenu goriva kod nas su uključene fiksne cijene trošarina, PDV od 25 posto, svi krediti otplate autocesta, cesta pa čak i izgradnja željezničke infrastrukture. Pad cijena na svjetskom tržištu će smanjiti državni proračun i prihode kompanija, tako da pojednostavljeno rečeno, za građane to “nije baš veselo kako na prvi pogled izgleda”, kaže Dekanić
Cijene nafte padat će i dalje dok god traje neizvjesnost oko koronavirusa. “Dok god epidemija ne prođe odnosno dok se većina država konačno ne odluči kakvu će politiku voditi, do tada će trajati ta neizvjesnost i relativno niske cijene nafte”, rekao je Dekanić.
Dodao je kako se sada ništa ne može prognozirati odnosno ukoliko će biti naznake da će se većina država u svijetu ipak odlučiti da čak i pod cijenu određenih žrtava u epidemiji pokrene gospodarstvo, tada će biti naznaka nekog oporavka na naftnom tržištu za nekoliko mjeseci.
CIJENA NAFTE POTRESLA BURZE Nakon rasta dionica zbog nade u oporavak, indeksi ponovno bilježe pad
