Dejan Kovač upozorava kako nam je državi samo do ljeta potrebno 70 milijardi kuna za održavanje ‘hladnog pogona’, no dodatno zaduživanje će biti potrebno ovisno o turističkoj sezoni koja u ovoj krizi ne obećava previše.
Kovač u svojoj Facebook objavi govori kako je svaka kuna iz državnog proračuna mora dati više od jedne kune. Kovač upozorava kako mjere koje će država provoditi nakon zatvaranja ekonomije budu isključivo usmjerene na ‘vraćanje stvari na staro’ , a ne stvaranja nove ovisnosti o državi.
Cijelu objavu pročitajte u nastavku.
“Fiskalne mjere koje to nisu…
Do ljeta nam je potrebno samo 70 mlrd za održavanje “hladnog pogona”, a ovisno o turističkoj sezoni trebat će i dodatno zaduživanje do kraja godine.
U trenucima kada je upitno da li ćemo uopće uspjeti prodati naše obveznice na domaćem i stranom tržištu, HNB je uskočila kao pružatelj “posljednjeg utočišta” i u operaciji fine prilagodbe otkupila vrijednosne papire Republike Hrvatske nominalnog iznosa 9,529 milijardi kuna.
https://www.hnb.hr/-/hnb-otkupio-vrijednosne-papire-rh-nomi…
U takvoj situaciji svaka kuna utrošena unutar mjera je izuzetno bitna tj. cilj je da za svaku kunu koju država potroši u konačnici efekt na gospodarstvo bude veći od kune i tu dolazimo do pojma fiskalnog multiplikatora. FM>1
Nisam zagovornik uplitanja države u funkcioniranja tržišta, ali u ovoj situaciji upravo sve frikcije i probleme na tržištu je uvjetovala državna regulacija kroz smanjenje socijalnih i ekonomskih interakcija, tako da je neophodno da mjere budu usmjerene samo na “vraćanje stvari na staro”, a ne stvaranje nove ovisnosti o državi.
Nemojmo se zavaravati da je uplitanje države uvijek dobro. Državna potrošnja i fiskalne mjere mogu imati i negativni učinak na BDP tj. značajno usporavanje rasta, tako da bi sve novokomponirane “ekonomske mesije” zamolio da se suzdrže od guranja partikularnih interesa sa mjerama i politikama koje mogu dovesti do ubrzanog bankrota.
Ekonomija nije funkcija jedne varijable. Sva relevantna istraživanja pokazuju da fiskalni utjecaj na pad realnog BDPa može ići čak i preko 2%, što bi značilo da 1 kn državne potrošnje utječe na pad realnog BDPa od 2kn.
Ovakve situacije se događaju kada prevladaju partikularni interesi, a ne ekonomska logika i interes svih građana. Primjeri i istraživanja iz prošlosti pokazuju da politike i mjere su kreirane da bi pogodovale pojedinim povezanim mrežama individua, koji koriste lobistički interes samo za pojedine cehovske industrije, koje u uvjetima tržišne konkurencije ne bi preživjele. Pri tome štete zdravom dijelu ekonomije da bude propeler ekonomskog rasta van recesije.
Takvih lobista i interesnih grupa u trenutnoj situaciji je previše. U kakofonijih individualnih interesa, žalosno ali svatko gleda samo sebe a ne opći interes, iako duboko u sebi osjećaju moralni nesklad zbog svojih djela. Zato se i okupljaju u grupe, jer u grupi je lakše prebroditi kolektivnu moralnu krivnju i odgovornost od lošeg rezultata. Ili po riječima Miroslava Krleže:
“S ljudima zajedno smrdi, ali je toplo. U samoćama – prazno, l Znamo mi vrlo dobro kako zapravo izgleda pod tuđim repom, ali bez toga njuškanja ne može se živjeti.”
Hrvati povijesno ne shvaćaju pojam slobode, jer podobnost jamči sigurnost, a cijena slobode je uvijek bila visoka.”
Fiskalne mjere koje to nisu…Do ljeta nam je potrebno samo 70 mlrd za održavanje "hladnog pogona", a ovisno o…
Gepostet von Dejan Kovač am Mittwoch, 29. April 2020
