Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić danas je, prilikom posjeta Hug&Punch (H&P) SCA Premier Campusa, dao intervju u kojem je govorio o problemima centra za gospodarenje otpada, ali i rastu BDP-a te Uljaniku.
Ćorićevi posjeti
Evo što je Ćorić rekao u svom intervjuu: “Posjet Hug&Punchu me natjerao da razmislim znam li išta o kavi. Ovakve priče Hrvatskoj trebaju. Kad popijete tu kavu i razgovarate s ljudima koji su 110 posto u tome, jedino vas mogu učiniti zadovoljnim, odnosno dignuti razinu optimizma, rekao je ministar, pun riječi hvale za centar izvrsnosti.
Bio je i u Puli, razgovarao s predsjednikom uprave Uljanika. “Uljanik se polako diže, ugovoren je relativno malen broj, ali prvi iskorak u smjeru brodogradnje. Razgovarali smo o perspektivi, o nekim novim potencijalnim narudžbama pa vjerujem da će idući mjesec vidjeti neki novi iskoraci i u tom pogledu”, rekao je Ćorić.
Moramo paziti svi zajedno da se ne dovedemo u situaciju da ta djelatnost, odnosno aktivnost u jednom trenutku izađe iz tržišnih okvira i da se krene u dubioze kakve smo imali prilike vidjeti u recentnoj prošlosti.”
Centri za gospodarenje otpada su problem
Na pitanje novinara komentirao je i situaciju o Kaštijunu gdje se priprema prosvjed jer tamo smrdi i tvrde da je to više deponij nego centar za gospodarenje otpadom: “Naša oba centra za gospodarenje otpadom periodično, posebice u vrhu sezone, izazivaju nezadovoljstvo stanovnika susjednih mjesta.”
“Ono što treba imati na umu da ti centri imaju optimalne kapacitete i oni u vrhu sezone bivaju premašeni i onda imamo neoptimalnosti u tehnološkom procesu koji dovode do smrada. Ono što je dobro je da su mjerenja čestica koja se rade u okviru standarda.”
“Ono što nije dobro to je neugodan miris. Tome se može doskočiti aktivnosti svih nas da što više odvajamo na kućnom pragu i to će omogućiti da centri funkcioniranju na normalan način i da ne dođemo u ove situacija za koju pretpostavljam da je došlo i na samom Kaštijunu.”
Rast BDP-a
Prema podacima it 2020. odvajali smo 41%, dok je ranijih godina bilo 27%. Zadovoljan sam skokom, no moramo napraviti veliki iskorak i vjerujem da mi to možemo odraditi. Kroz kontinuirano informiranje i edukaciju mislim da se može učiniti puno, a gradit će se i spremnici, reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane kroz EU financijsku omotnicu”, rekao je Ćorić.
Upitan je i o rastu BDP-a i osobnoj potrošnji koja bi mogla biti ugrožena i smanjivanje i ukidanje prešutnih minusa na računima: “Poslovanje banaka je u domeni HNB-a, s druge strane Ministarstva financija.”
“Treba inzistirati, ako se ide u smanjenje minusa po tekućem računu, da se građanima odnosno klijentima ostavi dovoljno vrijeme za tu akciju. Potpuno je neprihvatljivo da se ukinu ili smanje u kratkom roku. Banke tu moraju biti fleksibilne, moraju ostaviti razuman rok građanima”,piše N1.
