Ćorić: Sjedište INA-e ostaje u Hrvatskoj

Tomislav Ćorić/Luka Stanzl/PIXSELL

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić danas je održao press konferenciju na kojoj je govorio o aktualnim gospodarskim pitanjima kao što su građani koji su prekoračili minus i INA.

Razgovori o INA-i

Evo što je u ministarstvu gospodarstva Ćorić sve rekao: “Vrlo skoro znači u sljedećim tjednima, a svakako do kraja godine javnost će biti obaviještena o ishodu razgovora između Vlade i mađarske strane..”

“Tada će se jasno reći što je Vladin stav o budućnosti Ine. U sljedećih nekoliko mjeseci, četiri do pet, mora se točno znati koji je smjer odabran. Ukoliko transakcija kao takva poslije toga bude potrebna, ona će uzeti neko vrijeme”, rekao je prije šest mjeseci Ćorić Ćorić.

Ćorić je upitan i o medijskim navodima da će se upravljanje INA-om preseliti u Budimpeštu, na što je odgovorio “naravno da ne”, apostrofirajući da je sjedište Ine u Hrvatskoj, a da bilo kakve insinuacije u drugom smjeru jednostavno nemaju smisla, pri čemu su neke i bizarne.



Ćorić je za naslovnicu Nacionala ustvrdio da je “bizarna, zato što aludira jedan totalno krivi kontekst, ni na koji način povezan sa stvarnošću”. Kada je riječ o “tajnoj snimci”, Ćorić je kazao da raspolaže informacijama da je riječ o standardnim obraćanjima članova uprava Ine i MOL-a zaposlenicima, a da se nalaze i na internetskim stranicama tih dviju kompanija.

Građani u minusu

U proteklom razdoblju došlo do odlaska “nekoliko operativnih direktora”, hrvatska strana o tome ima informacije, a smjene se dijelom odnose na činjenicu da je Ina u jednom trenutku predala neoptimalnu dokumentaciju na natječaj za projekt Urinj. U tom kontekstu su određene konzekvence i nastale”, ustvrdio je Ćorić.

S obzirom da je gotovo milijun hrvatskih građana “pokriveno” problemom prešutnih minusa, tražimo od svih da rješenju tog problema pristupe na adekvatan način. Smatram da banke eventualnom umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno i svojim klijentima otvoriti mogućnost da umanjenja na minusu namire u nekom razdoblju koje im neće pričinjati problem i na se na taj način ne dovede u pitanje egzistencija klijenata.

“To je minimum minimuma koji se nakon ovakve prakse treba učiniti. Vjerujem u odgovornost svih dionika, prije svega banaka i sigura sam da iz ovog možemo izaći bez značajnijih problema, prije svega po klijente banaka”, zaključio je ministar gospodarstva.

Komentari