Pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju usporen je u odnosu na prethodne kvartale, no u cijeloj prošloj godini gospodarstvo je zbog koronakrize palo po rekordnoj stopi od 8,4 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao za 7 posto na godišnjoj razini.
Pad je nešto manji od očekivanja analitičara.
Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 7,3 posto u odnosu na isti kvartal godinu dana prije. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 6,5 do 8,3 posto.
To je treće tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što je posljedica restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.
No, pad je bio manji nego u prethodnim kvartalima. U drugom je tromjesečju, naime, BDP pao za 15,4 posto, najviše od 1995. od kada DZS vodi te podatke, a u trećem kvartalu za 10 posto.
Zbog toga je u cijeloj prošloj godini gospodarstvo palo rekordnih 8,4 posto.
Dosad rekordni pad od 7,3 posto zabilježen je na početku globalne financijske krize 2009. godine.
Osobna potrošnja pala, investicije porasle
“Kontrakcija gospodarstva nastavljena je i tijekom posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja, iako sporijom dinamikom u odnosu na tromjesečje ranije. Prema sastavnicama BDP-a, pad je zabilježen u većini kategorija izuzev bruto investicija u fiksni kapital, izvoza roba i državne potrošnje koje su s pozitivnim stopama rasta ublažile negativna kretanja”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Pad gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju ponajviše je posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu.
Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 9,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje.
Pritom je izvoz roba porastao 8,6 posto, dok je izvoz usluga potonuo 35 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 7,6 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba smanjen 3,6 posto, a usluga 25,9 posto.
No, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,2 posto na godišnjoj razini, što je njihov prvi rast nakon dva kvartala pada.
Porasla je i državna potrošnja, za 1,6 posto na godišnjoj razini.
Na kvartalnoj razini iznad prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom lanjskom tromjesečju porastao za 2,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini pao za 7,1 posto.
Tako je u odnosu na prosjek Europske unije hrvatsko gospodarstvo zabilježilo bolje rezultate na kvartalnoj, ali slabije na godišnjoj razini.
Prema podacima Eurostata, naime, u četvrtom je tromjesečju gospodarstvo EU-a palo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrti kvartal godinu dana prije palo 4,8 posto.
“U usporedbi sa zemljama u okruženju, Hrvatska je, prema sezonski prilagođenim podacima na godišnjoj razini, s padom od 7,1 posto zabilježila najsnažniji pad. Primjerice, gospodarstva Bugarske i Češke pala su u istom razdoblju realno za 3,8, odnosno 5 posto godišnje, dok su stope pada u Poljskoj i Rumunjskoj iznosile od 2,8 do 1,7 posto, a u Slovačkoj 2,7 posto”, navode analitičari RBA.
Gospodarstvo u dubokoj recesiji
Bit će to treće tromjesečje zaredom kako gospodarstvo zbog pandemije koronavirusa bilježi pad na godišnjoj razini.
U drugom lanjskom tromjesečju gospodarstvo je palo 15,4 posto, najviše od 1995. od kada DZS vodi te podatke, jer su restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa paralizirale gospodarske aktivnosti od druge polovice ožujka do kraja travnja.
U trećem je tromjesečju, pak, pad BDP-a usporen na 10 posto, zahvaljujući popuštanju restriktivnih mjera i boljoj nego što se očekivalo turističkoj sezoni.
U četvrtom je lanjskom tromjesečju, procjenjuje se, pad gospodarstva dodatno usporen, no ponovno uvođenje restriktivnih mjera zbog drugog vala širenja koronavirusa zakočilo je gospodarske aktivnosti.
Drugi val koronavirusa
“Posljednje lanjsko tromjesečje započelo je uz pogoršanje epidemiološke situacije koje je zbog prijetnje održivosti zdravstvenog sustava rezultiralo ponovnim uvođenjem restriktivnih mjera. One su i ovoga puta najviše pogodile uslužni sektor zbog zatvaranja većine ugostiteljskih objekata”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Zbog toga je, među ostalim, nastavljen pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuju podaci DZS-a, prema kojima je promet u trgovini na malo u četvrtom kvartalu pao 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
“Zamjetno je pogoršanje potrošnje u prosincu, kada je, uz izostanak prosinačkog turizma, smanjena i predblagdanska potrošnja. Kupovna moć očuvana je rastom plaća – uglavnom u javnom sektoru – te s daljnjim potporama Vlade za zaposlene u poduzećima pogođenim krizom, čime se zamjetno ublažio udar na tržište rada”, objašnjava jedan od analitičara.
Podršku BDP-u pružili su, pak, rast aktivnosti u građevinskom sektoru i stabilizacija industrijske proizvodnje.
“Građevinarstvo je nastavilo rasti po solidnim stopama, dok je industrija pružila mješovitu izvedbu, ali u konačnici zabilježila blagu stopu rasta u odnosu na isto tromjesečje 2019.”, navodi se u anketi.
U posljednjem lanjskom kvartalu oporavio se i izvoz roba koji je mjesecima bio pod pritiskom zbog recesije u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima – zemljama Europske unije.
“Vrlo pozitivno iznenađenje je izvedba izvoza roba – rast od 7,5 posto na godišnjoj razini – uz negativan utjecaj uvoza samo u prosincu”, navodi jedan od analitičara.
Duboka, ali kratka recesija?
Ponajviše zbog oštrog pada u drugom i trećem tromjesečju, procjenjuje se da je u cijeloj prošloj godini gospodarstvo zabilježilo rekordni pad – veći od 8 posto.
Dosad rekordni pad od 7,3 posto zabilježen za globalne financijske krize 2009. godine.
I dok će pad BDP-a u 2020. biti dublji nego na početku globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta oporavak gospodarstva očekuje već u ovoj godini.
Prema anketi Hine, šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi gospodarstvo u ovoj godini moglo porasti 4,4 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 3,5 do 5,1 posto, piše za Hinu Nenad Bach.
