AmCham dao preporuke za reformu poreznog sustava: Povećajte neoporezivi osobni odbitak i smanjite stopu poreza na dohodak

Andrea Doko Jelusic, izvrsna direktorica, AmCham. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj u ponedjeljak je pozdravila dosadašnja četiri kruga porezne reforme, kao i najavljene porezne izmjene od iduće godine, objavivši i svoje “Preporuke za reformu poreznog sustava 2020.” s nizom mjera za rasterećenje davanja na plaće, uz ostalo i znatnijim smanjenjem stopa poreza na dohodak. 

AmCham “cijeni napore Vlade RH okrenute poreznom rasterećenju hrvatskoga gospodarstva i poduzetnika koji posluju u Republici Hrvatskoj te pozdravlja dosadašnje mjere predstavljene kroz četiri kruga porezne reforme, kao i one najavljene, a koje bi trebale stupiti na snagu početkom 2021. godine”, ističe u priopćenju izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić.

Poručuje kako AmCham kontinuirano radi na prijedlozima za daljnje porezno rasterećenje usmjerenima na privlačenje ulaganja i veću konkurentnost hrvatskih poslodavaca kod privlačenja i zadržavanja radne snage, kao i da nedavno objavljene “Preporuke za reformu poreznog sustava 2020.” sadrže niz mjera za unaprjeđenje funkcioniranja poreznog sustava, uključujući mjere za rasterećenje davanja na plaće (porez na dohodak) i davanja na pojedina primanja radnika.

Iz AmChama pritom u priopćenju ističu da, uz već do sada predlagane mjere, stajalište sadrži i nove preporuke koje se tiču izmjene poreznog tretmana “primitka u naravi” te prijedlog izmjena poreznog tretmana opcijskih planova.

Povećanje neoporezivog osobnog odbitka i smanjenje stopa poreza na dohodak

I dok se u priopćenju AmCham prije svega osvrće na te prijedloge, u priloženim rujanskim “Preporukama” iznosi i prijedloge za povećanje neoporezivog osobnog odbitka s 4.000 na 4.800 kuna, smanjenje porezne stope s 24 na 12 posto, te “značajnije” smanjenje stope od 36 posto.

“Povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 4.800 kuna, zajedno s predloženim izmjenama stopa poreza na dohodak, omogućila bi radno aktivnoj populaciji veći raspoloživi dohodak, uz očekivano povećanje potrošnje i veću gospodarsku aktivnost”, smatraju u AmCham-u.

Pritom uz ostalo obrazlažu kako smanjenje stope poreza na dohodak od 24 posto na 12 posto predlažu radi daljnjeg rasterećenja razmjerno nižih ili “srednjih” dohodaka.

“Kako bi se u potpunosti potaknula ulaganja, privukla regionalna sjedišta i potaknulo povećanje više plaćenih profesija u Hrvatskoj, stopu poreza na dohodak od 36 posto trebalo bi značajno smanjiti. Alternativno, stopa od 36 posto trebala bi se primjenjivati samo za bruto mjesečne plaće veće od 75.000 kuna”, predlaže AmCham.

Predlaže i izmjene poreznog tretmana “primitka u naravi” odnosno da se razmotri brisanje odredbe koja propisuje uvećavanje osnovice za pripadajuće poreze i doprinose te umjesto toga “razmotriti da se tržišna vrijednost primitka u naravi smatra bruto vrijednosti za potrebe plaćanja poreza i doprinosa”.

Povećati neoporezivi iznos novčane nagrade za radne rezultate 

Predlaže i povećanje neoporezivog iznosa novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) s 5.000 na 12.000 kuna. U AmCham-u, naime, smatraju da je “primjeren iznos za ovu potrebu 1.000 kuna mjesečno”.

Zamjećuju i kako trenutačna formulacija Zakona o porezu na dohodak izrijekom predviđa povoljniji porezni tretman za dodjelu ili opcijsku kupnju dionica, ali ne definira tretman poslovnih udjela. Stoga predlažu da se u izmjenama Zakona o porezu na dohodak jasno propiše da se dohotkom od kapitala, osim dodjele ili kupnje vlastitih dionica, smatraju i dodjela i stjecanje udjela u društvu, odnosno implementaciju opcijskih planova i u društvima s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).

Isto tako, AmCham predlaže izmjenu hrvatskog zakonodavstva o porezu na dohodak tako da se primici od nagrada u obliku dodjele i opcijske kupnje dionica/udjela smatraju bruto primitkom od kapitala, oporezivoj po stopi od 12 posto uvećanoj za prirez “čime bi se eliminirala potreba preračunavanja na bruto iznos i potenciranje efektivne porezne stope”.

“Porezna stopa od 12 posto trenutačno je primjenjiva porezna stopa za dividende, kamate i kapitalne dobitke, tako da bi smanjenje porezne stopa s 24 posto na 12 posto bilo u skladu s tim poreznim stopama, a takvim povoljnim poreznim tretmanom Hrvatska bi omogućila zadržavanje i privlačenje visokokvalificirane radne snage te postala privlačnija destinacija za strana ulaganja, prvenstveno za osnivanje regionalnih sjedišta stranih i domaćih kompanija u Hrvatskoj”, poručuju iz AmCham-a.

Uvesti neoporezivi dodatak za rad od kuće

U preporukama se uz ostalo osvrću i na naknade namijenjene zdravlju radnika, kao i potrebu uvođenja neoporezivog dodatka za rad od kuće.

“S obzirom na trenutnu situaciju te sve prihvaćeniji oblik rada i od poslodavaca i od radnika, odnosno rad od kuće, AmCham se zalaže za – omogućavanje unošenje stavke neoporezive fiksne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika (kako je definirano Zakonom o radu) i drugih troškova radnika vezanih uz obavljanje poslova (kada nije moguće lako odrediti da je trošak isključivo vezan za radni odnos, kao što je to primjerice trošak interneta, službenog mobitela i sl. – npr. trošak struje, vode, centralnog grijanja) u porezno zakonodavstvo”, ističe se u preporukama.

Pritom se navodi da je u Sloveniji propisan mjesečni neoporezivi dodatak za rad od kuće u iznosu 5 posto plaće, ali ne više od 5 posto prosječne slovenske plaće (to je sada već više od 90 eura mjesečno).

“Kako bi dodatak za rad od kuće bio neoporeziv potrebno ga je definirati internim pravilnikom ili ugovorom o radu, oprema kupljena za rad od kuće mora biti potrebna i uobičajena za određeno radno mjesto i dodatak za rad od kuće treba biti potkrepljen stvarnim troškovima”, naglašavaju iz AmCham-a.

U dokumentu iznose i desetak općih preporuka, uz ostalo i one o produljenju rokova za predavanje prijava poreza na dohodak i poreza na dobit. AmCham smatra i da trenutna pravila o prijenosu gubitka od pet godina ne potiču dugoročne investicije, a osobito investicije u visoku tehnologiju te da bi to razdoblje trebalo produljiti na 10 godina, itd.

Komentari