Cijeli svijet zna koji je stav Vlade Republike Hrvatske o izboru i djelovanju Željka Komšića. Naš stav nećemo mijenjati sve dok se Hrvatima u BiH ne zagarantira pravo na legitiman izbor svojih predstavnika, rekla je nositeljica HDZ-ove liste u 11. izbornoj jedinici Zdravka Bušić.
Zdravka Bušić, državna tajnica u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Vlade RH, razgovarala je s Tomislavom Saldom za Bild.ba, a govorila je o odnosima hrvatske vlade i institucija prema Bosni i Hercegovini, bh. Hrvatima i drugo.
Kao potpredsjednica stranke ste, pretpostavljamo, mogli birati na kojoj listi ćete biti, zašto ste odabrali listu za Hrvate izvan Republike Hrvatske?
Nakon konzultacija stranačkih tijela, donesena je zajednička odluka o nositeljima svih lista. Velika je odgovornost i čast biti nositeljica liste HDZ-a za XI. izbornu jedinicu.
Cijeli život se bavim i borim za prava hrvatskog naroda, ma gdje njegovi pripadnici bili. Shvaćam to kao misiju koju desetljećima svakodnevno živim. Potrebno je dizati svijest o nužnosti povezivanja i jedinstva hrvatskog naroda i državljana diljem svijeta.
Uvijek sam vjerovala u tu politiku, a imala sam priliku i raditi na njenoj realizaciji i za vrijeme predsjednika dr. Franje Tuđmana. Želim osvijestiti da ukoliko se prava hrvatskog naroda negdje krše, onda moramo svi zajedno reagirati i dati rješenja. Posebno bih voljela potaknuti mlade na preuzimanje odgovornosti u tom smjeru.
Kako ćete se vi osobno, ali i stranka koju predstavljate, zalagati u novom sazivu Hrvatskog sabora i nove Vlade RH – ako HDZ bude dio iste, za ključna politička pitanja Hrvata u BiH?
Političko pitanje Hrvata u BiH dugi niz godina ostajao je izvan fokusa međunarodne zajednice. Nažalost, mnoge prethodne vlade bile su slijepe i zlonamjerne prema Hrvatima u BiH.
Prisjetimo se dužnosnika koji su obnašali vlast, a istovremeno su govorili neistinu o agresiji Hrvatske na BiH i tako štetili ugledu i Hrvata u BiH i Hrvatske.
Kad govorimo o političkoj dimenziji, članstvom u EU i NATO-u Hrvatska je ostvarila položaj u kojemu može senzibilizirati međunarodnu zajednicu na postojanje hrvatskog pitanja u BiH i biti dio konkretnog rješenja.
Dolaskom Vlade Andreja Plenkovića poduzeti su odlučni politički koraci u tom smjeru. Prije nekoliko dana završili smo prvo uspješno predsjedanje Vijećem EU, kojim smo ostvarili ogroman međunarodni ugled koji će samo HDZ-ova vlada znati iskoristiti.
Podsjećam da se na razini ministara vanjskih poslova EU najmanje dvaput, a jednom i šefova država, na agendi našlo pitanje izbornog zakonodavstva BiH odnosno nametnutog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Zahvaljujući našem angažmanu, i UN-ove organizacije su prepoznale nejednakopravnost hrvatskog naroda, i to kao kršenje ljudskih prava. Tu prvenstveno mislim na periodično izvješće za BiH Vijeće za ljudska prava UN-a od 2019. godine, s kojim se BiH mora uskladiti.
U novom mandatu uložit ćemo maksimalan vanjskopolitički kapital za afirmaciju hrvatskog pitanja kao ne samo od regionalnog, već od europskog i međunarodnog značaja. To će moći samo HDZ, čiji je ugled i utjecaj neusporediv s drugim strankama koji nemaju jasan politički smjer kad je u pitanju BiH.
Podsjećam da su na listama nekih „pokreta“ ljudi koji pogrdno govore o glasačkom pravu Hrvata u BiH, i to uspoređujući nametanje Željka Komšića i predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj, što je apsurdno, pa i protivno nacionalnim interesima.
Vlada Republike Hrvatske, na čelu s premijerom Plenkovićem, prije četiri godine se izjasnila da će “Bosna i Hercegovina biti prvi vanjskopolitički prioritet rada hrvatske Vlade” je li ona to zaista i bila?
Odnosi s Bosnom i Hercegovinom jesu bili i bit će prvi vanjskopolitički prioritet rada Vlade Andreja Plenkovića. Kad su u pitanju projekti koji su financirani od 2016. godine, vidljivo je kako nijedna dosadašnja vlada nije predstavila ni približno takve brojke i rezultate.
Za razliku od nekih prethodnika, mi slušamo potrebe, izrađujemo planove i programski radimo u korist organizacija i institucija u BiH s hrvatskim predznakom. Uzeli smo u obzir sve najbitnije segmente života Hrvata u BiH, te ćemo u iduće četiri godine nastaviti još odlučnije u tom smjeru.
Osigurali smo 43 milijuna kuna za potrebe Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru. Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji na snazi od 2019. godine ispravili smo nepravedan položaj pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji, o kojima sad ovaj zakon skrbi i po pitanju invalidnina.
Našim odlukama jasno pokazujemo da brinemo o svim sferama i bitnim politikama za Hrvate u BiH. Kad je politička dimenzija u pitanju, Vlada Republike Hrvatske podupire ambicije BiH za članstvo u EU, te s vlastima BiH zajednički radi na sigurnosti granica u migrantskoj krizi.
Zalažemo se za dobre odnose sa svim političkim predstavnicima svih konstitutivnih naroda i Ostalih u BiH, ali istovremeno jasno i glasno govorimo protiv kršenja prava Hrvata u BiH. To je naša ustavna dužnost.
Europski Parlament, u veljači 2017. usvojio je Rezoluciju o napretku BiH, tu je istaknuta važnost da Bosna i Hercegovina postane decentralizirana država i da svi konstitutivni narodi budu legitimno zastupljeni. Koliko je BiH blizu tomu da se ostvari puna institutivna jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata s druga dva naroda?
Rezolucije Europskog parlamenta očito smetaju unitaristima i separatistima u BiH. Poruka koju su poslali zastupnici bošnjačkih stranaka Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kad su nedugo nakon toga donijeli „rezoluciju o rezoluciji“ kojom su osudili stav Europskog parlamenta, još jednom je potvrdila kako funkcionira preglasavanje Hrvata u BiH, jer su njihovi zastupnici napustili dvoranu prilikom izglasavanja sporne rezolucije.
Ponovno se vidjelo kako bošnjačkim predstavnicima koji su u tome sudjelovali nije stalo do europskog puta, jer su spremni suprotstaviti se dokumentima Europskog parlamenta kao predstavničkog tijela svih Europljana.
Ni hrvatske ni europske institucije se ne zalažu za produbljivanje podjela u BiH. Međutim, načela koja se odnose na federalno i decentralizirano uređenje u modernim okvirima moraju ostati neupitan preduvjet u daljnjem napretku BiH prema članstvu u EU i NATO-u.
Podsjetila bih da sam kao zastupnica u Europskom parlamentu 2014. godine sudjelovala u izradi rezolucije na istu temu. Tad su prvi put separatizam i unitarizam definirani kao pogubne pojave za budućnost BiH, što je ostavilo veliki utjecaj na institucije EU i donositelje odluka koji ne mogu ostati slijepi kad su u pitanju te činjenice.
Gotovo na tjednoj bazi svjedočimo nastojanjima smanjenja prava koja pripadaju hrvatskom narodu u BiH. Stotine nametnutih odluka Visokog predstavnika, nažalost, dala su krila djelovanju predstavnika većinskog konstitutivnog naroda koji za cilj imaju potpuno ukidanje jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH.
Ako netko misli da smo slijepi, mi im poručujemo da to nismo. Nažalost, poruke s kojima smo suočeni pokazuju kako nedostaje volje u ispravljanju nepravde učinjene Hrvatima u BiH. Hrvatski glas se mora čuti, a za to je potrebno djelovanje kako državnih aktera, tako i akademskih, intelektualnih, medijskih i nevladinih krugova koji drže do jednakopravnosti i društvenog boljitka hrvatskog naroda u BiH.
Što planirate činiti po pitanju legitimnog izbora političkih predstavnika Hrvata u BiH na svim razinama? Čija je moderacija potrebna kako bi se to pitanje napokon riješilo i može li Hrvatska učiniti više?
Svjesni smo da se korijeni problema s kojima se hrvatski predstavnici suočavaju nalaze duboko u 1990-ima. Svjedokinja sam vremena kad su hrvatski predstavnici preglasavani, a njihovi stavovi ignorirani u zajedničkim institucijama BiH.
Obrazac djelovanja je vrlo sličan, kako onda tako i danas. Mandat međunarodnih predstavnika je bio osigurati mir, a danas funkcionalnost države. Nažalost, čini se kako to pokušavaju učiniti koristeći prečac, a to se uvijek pokazuje pogubnim, prvenstveno na štetu Hrvata kao najmanjem konstitutivnom narodu u BiH, ali i cijele BiH.
Iako vjerujem da su najbolja rješenja uvijek ona domaća, ne dijelim uvijek stav onih koji bi sav teret svalili na političku odgovornost predstavnika u BiH, jer oni desetljećima nakon rata nisu uvijek bili u mogućnosti zaustaviti pogubne nametnute odluke prema njihovim narodima.
Na primjer, Visoki predstavnik za BiH je nametnuo Statut Grada Mostara 2004. godine, a Ustavni sud BiH je tu odluku srušio nekoliko godina kasnije. Isto je i s odredbama izbornog zakona BiH.
Na nama je da surađujemo i potičemo međunarodnu zajednicu na donošenje najboljih rješenja, što ćemo činiti još odlučnije u idućem ciklusu.
Premijer Plenković je jasno nakon nametanja Željka Komšića rekao kako ćemo o tome govoriti na svim međunarodnim forumima, a ja mogu potvrditi da ćemo u tome biti još ustrajniji.
Mladi isto moraju biti oni koji će biti nositelji promjena na bolje. Oni moraju znati iskoristiti povezanost svijeta kroz društvene mreže, organizacije i medije, te dizati glas protiv nepravde, ne samo u domaćim, nego i u europskim i svjetskim krugovima.
Kakvi su trenutni odnosi MVEP-a RH s članom Predsjedništva Komšićem? Kakvi su, zapravo, diplomatski mehanizmi koje Hrvatska koristi po tom pitanju?
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ne održava kontakte s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Cijeli svijet zna koji je stav Vlade Republike Hrvatske o izboru i djelovanju Željka Komšića. Naš stav nećemo mijenjati sve dok se Hrvatima u BiH ne zagarantira pravo na legitiman izbor svojih predstavnika.
