Zastupnici EU parlamenta traže zaštitu neovisnog novinarstva

Ilustracija Foto: Pixabay

Potrebno je podržati i zaštiti medije u nekim državama članicama EU zbog rasta moći globalnih platformi i sudskih tužbi s ciljem zastrašivanja novinara, zaključili su zastupnici na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Velikom većinom u Parlamentu je usvojeno “Izvješće o europskim medijima u digitalnom desetljeću” kojim se traži veća potpora EU-a i država članica oporavku, jačanju otpornosti i digitalnoj transformaciji medijskog i audiovizualnog sektora koji je doživio zastoj zbog pandemije i pada ulaganja u oglašavanje čak i do 80 posto.

Ističe se i nedostatak raznolikosti u tom sektoru i nedovoljan udio žena na kreativnim i vodećim položajima u industriji.

Potrebno je pojačati medijsku pismenost, rekao je povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit.


Najavio je da će Komisija u idućim tjednima razgovarati s predstavnicima audiovizualne industrije u cilju poboljšanja pristupa i dostupnosti audiovizualnih sadržaja u Europskoj uniji.

– U budućnosti ćemo pokrenuti i Media Invest, platformu za ulaganje u kapital te programom ‘Kreativna Europa’ financirati projekte povezane s pluralizmom medija, najavio je.

Neovisnost novinara

Hrvatska zastupnica u Parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) radila je u ime pučana na izvješću unutar Odbora za kulturu i obrazovanje.

– Raduje me što je Europski parlament još jednom potvrdio svoju nedvojbenu potporu medijima i audiovizualnom sektoru Europske unije. Ovi sektori su najznačajniji za našu europsku demokraciju, slobodu i raznovrsnost medija, kulturnu i jezičnu raznolikost Europske unije, rekla je Zovko.

U izjavi za Hinu dodatno je istaknula kako će ovo izvješće utjecati i na hrvatske medije.

– Kad podržavate medije, kad su oni neovisni i oslobođeni brige o opstanku onda izbijamo iz ruku oruđe velike propagande putem društvenih mreža, istaknula je HDZ-ova europarlamentarka.

– Glavna je poruka je da moramo osigurati financijsku i političku neovisnost europskih novinarka i novinara, dodao je SDP-ov zastupnik Fred Matić.

– Tu je i pitanje utjecaja pandemijske krize na medijski sektor i odnos prema digitalnim platformama i velikih igračima koji jako dobro zarađuju u tom sektoru. Stoga smo tražili i uspostavu trajnog fonda za informativne medije. Na taj način osiguravamo neovisnost, naglasio je.

Ne smije se zaboraviti, nastavio je, da diljem EU-a ima situacije da države preuzimaju medije, da se novinarke i novinari zastrašuju i da su konstantno izloženi zlonamjernim tužbama.

– To je posebno veliki problem u Hrvatskoj. Potpora medijskom sektoru mora biti brza i ciljana, s fokusom na zaštitu neovisnog novinarstva, kazao je.

Jačanje neovisnih medija i medijske i informacijske pismenosti trebala biti sastavni dio vanjske politike Europske unije, stoji u izvješću u kojem je posebno istaknuto da se manji mediji ne mogu natjecati u općim programima s većim i stoga je potrebno da države članice podupiru stvaranje i širenje sadržaja preko različitih platformi i na manjinskim jezicima.

Mediji su bili krhki i prije pandemije, a virus je postojeće probleme proširio i stvorio nove, ocijenila je izvjestiteljica Dace Melbrde iz redova Europskih konzervativaca i liberala (ECR) tvrdeći kako je “ovo ključan trenutak za jačanje europskog medijskog i audiovizualnog sektora”.

– Publika se sve više okreće digitalnim platformama, a njihovi prihodi nerazmjerno idu u ruke globalnih igrača, kazala je.

Presudno je jamčiti financijsku održivost javnih medija te osigurati i zadržati neovisnost javnih i privatnih medija od svakog unutarnjeg i vanjskog političkog i ekonomskog upletanja, istaknula je.

Komentari