Mjanmarska vojska prošli je tjedan zaprijetila da će “poduzeti mjere” u vezi s prošlogodišnjim izborima, koji su završili jasnom pobjedom vladajuće stranke koju predvodi Aung San Suu, uz objašnjenje da je na izborima došlo do prevare.
Čelnica Mjanmara Aung San Suu Kyi i nekoliko drugih visokih dužnosnika vladajuće stranke uhićeni su u ranojutarnjoj raciji, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik vladajuće Nacionalne lige za demokraciju (NDL).
To se dogodilo nakon nekoliko dana eskalacije napetosti između civilne vlade i moćne vojske što je izazvalo strah od puča, nakon izbora u studenom prošle godina na kojima je pobjedu odnijela NDL a za koje vojska kaže da su obilježeni neregularnostima.
Glasnogovornik NDL-a Myo Nyunt rekao je za Reuters da su Suu Kyi i drugi čelnici uhićeni u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.
“Čuli smo da je ona pritvorena u Naypyidawu, sumnjamo da vojska organizira državni udar”, rekao je Myo Nyunt.
“Želim reći našem narodu da ne odgovori brzopleto i želim da djeluje u skladu sa zakonom”, rekao je.
Reuters nije uspio dobiti za komentar vojnog glasnogovornika.
Mjanmarska vojska prošli je tjedan zaprijetila da će “poduzeti mjere” u vezi s prošlogodišnjim izborima, koji su završili jasnom pobjedom vladajuće stranke koju predvodi Aung San Suu, uz objašnjenje da je na izborima došlo do prevare.
U petak su zapadnjačke države, među kojima Sjedinjene Države i članice Europske unije pozvale vojsku da se “pridržava demokratskih normi” te su se usprotivile “svakom pokušaju promjene ishoda izbora, kao i ometanju mjanmarske demokratske tranzicije”.
Multietnička zemlja u kojoj je genocid u tijeku
Mjanmar, nekadašnja Burma, nalazi se u jugoistočnoj Aziji između Indije i Kine.
Zemlja s dugom obalom u Bengalskom zaljevu ima gotovo 54 milijuna stanovnika.
Stanovništvo čini više od 130 etničkih skupina. Dvije trećine su Bamari, uključujući de facto čelnicu Aung San Suu Kyi i gotovo cijelu državnu i vojnu elitu.
Kinezi, Kachini i Kareni su među najvećim etničkim skupinama.
Etničke manjine žive u pograničnim područjima, od kojih su neka bogata prirodnim resursima.
Od neovisnosti zemlje od Britanije 1948. godine, mnoge su se etničke manjine borile za neovisnost ili autonomiju.
Stotine tisuća ljudi raseljene su kao rezultat borbi s naoružanim pobunjenicima.
Mjanmar je posebno bio u središtu međunarodne kritike zbog državne diskriminacije Rohindža. Ujedinjeni narodi opisali su progon muslimanske manjine u Mjanmaru kao “genocid u tijeku”.
U zemlji je trajala vojna diktatura od 1962. do tranzicije u demokraciju od 2010. godine u kojoj su mnogi politički zatvorenici oslobođeni i uvedeni u djelomičnu civilnu vlast.
Među oslobođenima bila je i oporbena čelnica Aung San Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir koja je provela 15 godina u kućnom pritvoru.
Na vlast je došla 2015. na najslobodnijim izborima u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća usred vala intenzivnog optimizma.
Prema ustavu iz 2008. koji je napisala vojska, bilo joj je zabranjeno postati predsjednicom pa je obnašala dužnost državne savjetnice ili de facto čelnice dok nije srušena u vojnom puču u ponedjeljak.
