Sjedinjene Američke Države 3. studenoga birat će novoga predsjednika. Glavni kandidati su dosadašnji predsjednik, Donald Trump, koji se bori za novi mandat te Joe Biden, bivši potpredsjednik SAD-a u vrijeme mandata Baracka Obame.
Američki izbori bitno su drugačiji od izbora u drugim zemljama svijeta. Dvije su stranke dominantne na tamošnjoj političkoj sceni, demokratska, čiji je kandidat Joe Biden te republikanska, čiji je kandidat Donald Trump. Prva spada u liberalno-progresivnu struju, dok je druga konzervativna.
Mogući scenariji s dopisnim glasovima
Američki birači imaju pravo i na dopisno glasanje, što je opcija koju je u doba pandemije iskoristio veliki broj ljudi, a što bi, prema nekim procjenama, moglo dodatno zakomplicirati stvari, jer prebrojavanje tih glasova traje nekoliko dana. The New York Times nazvao je to “scenarijem sudnjega dana”, a radi se o tome da je većina dopisnih glasova ona birača demokratske stranke, pa bi u slučaju da prijevremeni rezultat bude išao u korist Donaldu Trumpu, on mogao proglasiti pobjedu i tvrditi da su dopisni glasovi lažni i prijevara demokrata.
Postoji i opcija da prijevremeni rezultati idu u korist Trumpa, ali da ta prednost nestane kad se rezultatu pribroje dopisni glasovi. To su demokratski analitičari nazvali “crvena fatamorgana”, a sve to čini ove američke predsjedničke izbore najneizvjesnijima dosad.
Što je elektorski sustav i elektorski glasovi?
Ipak, predsjednika SAD-a ne odlučuje apsolutna većina svih glasova birača na izborima, nego većina elektorskih glasova, ustanovljenih prema sustavu elektorskog kolegija. Elektorskih glasova ima ukupno 538, a pobjednički kandidat mora dobiti 270 ili više njihovih glasova kako bi obnašao dužnost predsjednika SAD-a. Elektorski glasovi su glasovi koje kandidat dobiva na temelju većine glasova u svakoj od 50 američkih saveznih država, koje, pak, ovisno o svojoj veličini imaju različit broj elektora te District of Columbia, koji obuhvaća glavni grad Washington.
Drugim riječima, prema pravilu, sve elektorske glasove pojedine savezne države odnosi kandidat koji osvoji više glasova birača u toj pojedinoj državi. Izuzetak su Nebraska i Maine. U Kaliforniji je najviše elektora, njih 55, u Teksasu 38, na Floridi i u New Yorku po 29, a u Illinoisu i Pennsylvaniji po 20. Aljaska, Delaware, District of Columbia, Montana, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Vermont i Wyoming najmanje su naseljene te imaju po tri elektorska glasa, dok Arizona, Indiana, Massachusets i Tennessee imaju po 11 elektorskih glasova.
Glavni problem s elektorskim sustavom je taj što prema njemu kandidat koji osvoji manje glasova birača može osvojiti izbore. To se dogodilo na prošlim izborima, kad je Hillary Clinton izgubila od Donalda Trumpa, iako je osvojila gotovo tri milijuna glasova više od njega. Dogodilo se to i na izborima 2000. godine, kad je George Bush, iako je osvojio manje glasova birača, na kraju pobijedio Ala Gorea.
Obzirom da mnoge države praktički unaprijed znaju hoće li poduprijeti kandidata Republikanaca ili Demokrata, pobjednika izbora odlučuju tzv. “swing” države, kojih ima 16: Iowa, Ohio, Maine, Nevada, Minnesota, New Hampshire, Michigan, Pennsylvania, Wisconsin, Florida, Arizona, Sjeverna Karolina, Georgia, Colorado, Virginija i Teksas.
Upravo zbog toga neobičnog izbornog sustava, podršku koju predizborne ankete daju Joeu Bidenu treba uzeti s rezervom.
Predizborne ankete prednost daju Joeu Bidenu
Vodstvo Bidena u nacionalnim anketama bilo je relativno stabilno proteklih mjeseci usred zdravstvene krize. Prema posljednjoj anketi Reutersa i Ipsosa koja je provedena od 27. do 29. listopada, Biden je u prednosti s 51 posto naspram 43 posto podrške Trumpu.
No, Trump je još uvijek blizu Bidenu u dovoljno ključnih država. Za drugi mandat treba osvojiti najmanje 270 elektorskih glasova. Anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da je utrka i dalje tijesna na Floridi, u Sjevernoj Karolini i Arizoni.
Trump također zaostaje pet posto u Pennsylvaniji i devet u Michiganu i Wisconsinu, još tri ključne države koje su mu pomogle da osvoji glasove izbornog kolegija 2016. i pobijedi demokratkinju Hillary Clinton koja je prikupila više glasova birača.
Trump bi i bez osvajanja Michigana i Wisconsina mogao ponovno pobijediti ako osvoji sve savezne države koje je dobio 2016.
Trumpovo zaostajanje u anketama potaknuto je padom podrške ključnih grupa birača koje su mu pomogle 2016., bijelaca bez fakultetske diplome i starijih Amerikanaca, te neodobravanjem njegova odgovora na pandemiju koronavirusa koja je dominirala izbornom kampanjom.
Trump i Biden – najstariji predsjednički kandidati u povijesti SAD-a
Donald Trump je sa 70 godina i sedam mjeseci u siječnju 2017. postao najstariji predsjednik na početku mandata u povijesti Sjedinjenih Država. Ako 3. studenoga pobijedi njegov suparnik Joe Biden, bit će to novi rekord jer demokrat puni 78 godina prije inauguracije 20. siječnja.
Trump je srušio rekord bivšeg predsjednika Ronalda Reagana koji je imao dva tjedna manje od 70 godina kada je preuzeo Ovalni ured 1981. Bivši predsjednik William Henry Harrison stupio je na dužnost sa 67 godina 1840. Njegov mandat bio je najkraći u američkoj povijesti jer je umro od upale pluća na svoj 32. dan u Bijeloj kući.
Trump i Biden imaju “nepopularnu čast” biti najstariji predsjednički kandidati. Republikanci Bob Dole i John McCain bili su u svojim ranim sedamdesetima kada su ušli u kampanju. McCaina je pobijedio Barack Obama koji je imao tek 47 kada je izabran za američkog predsjednika. Senator Bernie Sanders, koji je u rujnu napunio 79 godina, srušio bi sve ranije rekorde da je pobijedio na demokratskim predizborima i eventualno postao predsjednik.
