SAD su izabrale, inauguracija je prošla, novi predsjednik moćne svjetske sile je demokrat Joe Biden.
Geopolitičar Branimir Vidmarović u komentirao je prve poteze novog predsjednika Bidena.
Nedugo nakon prisege na polupraznom Kapitolu, novi američki predsjednik Joe Biden odmah se latio posla i potpisao čitav niz, točnije 17 izvršnih uredbi.
Riječ je o uredbama koje dobrim dijelom opozivaju prijašnje Trumpove uredbe: obustava procesa povlačenja SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije, procedura ponovnog pridruživanja Pariškom klimatskom sporazumu, obustava projekta plinovoda Keystone XL, ukidanje Vijeća 1776 (savjetodavnog tijela za promociju domoljubnog povijesnog obrazovanja), ukidanje zabrane ulaska u Ameriku ljudi iz muslimanskih zemalja, obustava izgradnje famoznog zida na granici sa Meksikom.
“Novi američki predsjednik jasno je dao do znanja da je sa Trumpom i njegovim političkim nasljeđem završeno. SAD se vraća par koraka unazad i otvara poglavlje alternativne povijesti u skladu sa demokratskim vizijama o Americi u kojoj se Trump nikada nije dogodio. Mediji su sa oduševljenjem izvijestili o Bidenovim promjenama, kao da je Diogenova potraga za pravim čovjekom konačno urodila plodom”, kaže Vidmarović.
Brzinski se rješava trumpizma ili možda i ne?
No ironija je u tome, kaže Vidmarović što je u nakani da se riješi trumpizma, Biden odmah posegnuo za njegovim metodama. I odmah ga prešišao. Kada je Trump postao predsjednik, mediji i stručna javnost zgražali su se kako je Trump u prvih deset dana potpisao čak sedam izvršnih uredbi – više od Adamsa, Jeffersona, Madisona i Monroea zajedno.
“Stvar je medijske semantike i političke optike. Sedamnaest dobrih uredbi u jednom sretnom danu bolje je od sedam zlih uredbi u deset nesretnih dana. Bidena moramo razumijeti. Amerika i svijet su se promijenili a političke, zdravstvene i ekonomske prilike su poprilično neumoljive. Demokratska diskusija i konzultacija nisu uvijek najučinkovitije i najbrže metode. Klin se klinom izbija; ako želiš što prije istjerati svoju volju, treba posegnuti za moćnim alatima. Samo ne treba to prezentirati kao trijumf slobode i radikalan odmak od Orange man-a”, nastavlja analitičar.
Činjenica je da još nitko nije izumio izumio politički i društveni vremeplov. Nasljeđe jednog sustava ili administracije utječe na drugi, ponekad u neočekivanim područjima. Predsjednik Južne Koreje – istočnoazijske demokracije i američkog saveznika prije nekoliko je dana zamolio Bidena da nastavi politiku Trumpa prema Sjevernoj Koreji. Moon Jae-In izrazio je nadu da će nova administracija izvući poučke iz nekih Trumpovih grešaka, ali da će nastaviti u istom tonu, poštovati Singapurski memorandum između Trumpa i Kima i nastaviti pregovore o denuklearizaciji, objašnjava Vidmarović.
“Ovaj primjer pokazuje da je borba sa političkim trumpizmom nalik paljenju knjiga – simbolično ali neučinkovito, jer oni koji su ih pročitali i naučili prepričavat će ih dalje. Biden stupa na dužnost u slabo vidljivoj ali opasnoj sjeni revanšizma, regresije i posljedično radikalizacije. U želji da se pošto-poto raskrsti sa svime što je bilo, Biden bi se pod utjecajem i pritiskom raznolikog demokratskog establišmenta mogao od uspavanog Joea pretvoriti u čeličnog Joea koji se od Trumpa razlikuje isključivo po nominalnoj političkoj orijentaciji i boji kose”.
“Jer demonizacija prethodnika i političkih perioda zahtijeva ili društveni konsenzus, što nije američki slučaj, ili medijski i politički pritisak koji nije svojstven demokracijama već autoritarnim državama. No, nećemo skakati pred rudo. Nadajmo se da će Biden biti dovoljno mudar da ne podlegne iskušenju i da svoju politiku ne gradi na fantomima svijeta koji se nije dogodio već na realnim temeljima onoga što jest, makar ono bilo i Trumpovo”, zaključuje Vidmarović.
