U Rusiji su razvijena još dva cjepiva protiv korone – EpiVacCorona i CoviVac. No, još nije okončana treća faza kliničke studije.
Službena Moskva namjerava do jeseni cijepiti većinu građana. Prema planovima, do svibnja bi Rusija ukupno mogla proizvesti pedeset milijuna domaćih cjepiva.
Očekivanja su velika
Sva tri cjepiva dobila su odobrenja za upotrebu prije treće faze kliničkih studija u kojima se cjepivo ispituje na desetinama tisuća dragovoljaca. Tako je Sputnik V u kolovozu prošle godine postao prva odobrena vakcina u svijetu. Tek nakon odobrenja cjepivo je ispitano u okviru testiranju na 40.000 ljudi.
Prije pandemije korone, cjepivo ili lijekovi bili su korišteni tek nakon treće faze kliničkih studija i nakon što bi neovisni stručnjaci pregledali rezultate. Tijekom ove pandemije, mnogi su pribjegli paralelnom odvijanju druge i treće faze studije – kako bi ubrzali stvar.
Nakon treće, postoji i četvrta faza: tijekom dužeg razdoblja se prate učinci cjepiva u općoj populaciji.
U Rusiji su, poput Sputnika V, prije treće faze odobreni i EpiVacCorona (u listopadu) i CoviVac (u veljači). Po svemu sudeći, bit će i drugih ruskih cjepiva. Prema izvještajima, cjepivo nazvana Mir-19 prošlo je prvu fazu ispitivanja.
EpiVacCorona
Ovo cjepivo se oslanja na kemijski sintetski antigen, što znači da ne sadrži živi virus. Antigen je tvar koja potiče organizam da proizvedi antitijela. Prema nekim izvorima, ova ruska vakcina bi treću fazu kliničke studije trebala proći najranije u svibnju.
Cjepivo je ipak već odobreno u Rusiji, ali i Turkmenistanu, kako prenosi tamošnja državna novinska agencija. U Rusiji je stanovništvu već ubrizgano 45.000 doza ovog cjepiva.
Prije nekoliko dana je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila da još čeka da ruski državni institut Vektor, koji je napravio EpiVacCoronu, pošalje potrebne dokumente kako bi stručnjaci WHO-a ocijenili cjepivo, prenosi Deutche Welle.
Ova vakcina se čuva u običnim hladnjacima. Ruske vlasti tvrde da je u prvim ispitivanjima pokazala 100%-tnu učinkovitost.
CoviVac
Ovo cjepivo je razvio centar “Čumakov”, ogranak ruske Akademije znanosti. Cjepivo se za sada ne spominje od strane WHO-a, a niti na clinicaltrials.gov, američkom službenom portalu koji prati sva klinička ispitivanja u svijetu.
Zabunu može unijeti i činjenica da američki stručnjaci iz Codagenix rade na cjepivu praktički istog naziva Covi-Vac (naziv ruske vakcine uglavnom se piše bez crtice).
Prema onome što se zna, ruski CoviVac koristi standardnu tehnologiju – neaktivni virus koji ne može zaraziti pacijenta, ali može izazvati stvaranje antitijela. Ruski stručnjaci se nadaju da će se ta tehnika pokazati učinkovitom protiv svih mutacija .
Ruska agencija Tass prenosi da CoviVac može biti pogodan posebno za starije i kronično bolesne jer su navodno nuspojave blaže nego kod drugih vakcina. U centru “Čumakov” navode da se cjepivo čuva na temperaturama od dva do osam stupnjeva, dakle u običnom frižideru.
Usporedba sa Sputnikom V
Prvo rusko cjepivo protiv korone koristi sasvim drugi način – to je takozvana vektorska vakcina. Vektori su virusi koji su manipulirani tako da se ne mogu umnožavati, a niti zaraziti tijelo, ali mogu potaknuti imuni odgovor. U dvije doze Sputnika koriste se različiti vektori što bi, kako kažu znanstvenici, moglo to cjepivo učiniti vrlo učinkovitim na duge staze. Navodi se da učinkovitost Sputnika V više od 90%.
Od odobrenja, Sputnik V je prošao najmanje šest velikih kliničkih ispitivanja u Rusiji, Indiji, Venezueli, Bjelorusiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Cjepivo je odobreno u više od četrdeset zemalja. Od članica EU-a, odobrenje korištenja ima jedino u Mađarskoj, piše DW.
