Većina onih koji rade na cjepivu tvrdi da bi ono moglo biti gotovo za 12 do 18 mjeseci. Tim iz Oxforda tvrdi da bi to moglo biti već u rujnu.
Dok Covid-19 odnosi živote diljem svijeta, odvija se fanatična znanstvena utrka za razvoj cjepiva kojim bismo stali na kraj našem nevidljivom, ali i lukavom neprijatelju, koronavirusu SARS-CoV-2.
Prema podacima globalne organizacije CEPI (Koalicija za inovativna rješenja za pandemije), trenutačno postoji 115 kandidata za cjepivo protiv Covida-19. Od tih 115 kandidata, 78 je potvrđeno kao aktivno, a 37 je nepotvrđeno. U tijeku je pet kliničkih pokusa: dva u SAD-u te tri u Kini gdje bi uskoro trebala početi još dva klinička pokusa. I farmaceutski divovi Sanofi i GlaxoSmithKline (GSK) prije nekoliko su dana najavili da udružuju snage kako bi razvili cjepivo protiv koronavirusa, a klinički pokus trebao bi početi u drugoj polovici ove godine.
Britanija u fokusu
Nadalje, pozornost je sada usmjerena prema Velikoj Britaniji gdje oxfordski znanstvenici pod vodstvom prof. Sarah Gilbert iz Instituta Jenner ovih dana počinju sa svojim kliničkim pokusom. Optimizma im ne manjka pa je prof. Gilbert nedavno za londonski Times izjavila kako je 80 posto sigurna da će cjepivo njezina tima biti dostupno već u rujnu ove godine. Usporedbe radi, većina ostalih cjepiva trebala bi biti dostupna tek za 12 do 18 mjeseci.
SARS-Cov-2 je RNK (ribonukleinska kiselina) virus čiji genom sadrži manje od 30.000 “slova” A, T, G i C (adenin, timin, guanin i citozin). Usporedbe radi, naš genom je “knjiga” koja sadrži više od tri milijarde slova. Koronavirus SARS-CoV-2 najčešće se širi kapljičnim putem. Ako smo blizu zaražene osobe koja se zakašlje, virus lako prodire kroz naša usta, nos i oči.
Čestice virusa iz tih kapljica brzo pronalaze put do stanica u našem organizmu. Kad uđe u stanicu, virus je zarobi tako da čita njegov RNK i počinje stvarati proteine koji će pomoći u stvaranju novih kopija virusa. Kako infekcija napreduje, mehanizam stanice stvara sve više kopija koronavirusa. Proizvode se nove i nove kopije virusa, a svaka zaražena stanica može osloboditi milijune virusa prije nego što se konačno raspadne i umre.
Napad na plućne stanice
Većina infekcija Covida-19 uzrokuje vrućicu, što je način na koji se imunološki sustav bori kako bi uklonio virus. U teškim slučajevima imunološki sustav može pretjerano reagirati i početi napadati plućne stanice. Upala pluća kod Covida-19 posebno je teška jer se razvija u oba plućna krila pa se pacijente često treba povezati na respiratore. Nažalost, ni to ponekad nije dovoljno pa oko 50 posto pacijenata na respiratoru izgubi bitku s Covidom-19.
Kako bismo stali na put novom koronavirusu, znanstvenici ubrzano razvijaju različite tipove cjepiva. No, sva cjepiva u osnovi imaju isti cilj: potaknuti tijelo da proizvede antitijela koja ciljaju na virus SARS-CoV-2 kako bi ga spriječila da zarazi naše stanice. Uobičajeno je da postupak razvoja cjepiva traje desetak i više godina, pri čemu je dosad najbrže razvijeno cjepivo protiv ebole za koje je trebalo pet godina. No, sad nemamo ni toliko vremena pa je utrka za razvoj cjepiva protiv Covida-19 bez presedana u povijesti medicine.
O tome najbolje govori podatak da su američke kompanije Inovio i Moderna najavile kliničke pokuse s cjepivom samo nekoliko dana nakon što su 11. siječnja kineski znanstvenici objavili genetsku sekvencu novog koronavirusa. Tako je kompanija Moderna 16. ožujka u Seattleu i Atlanti počela klinički pokus u koji je uključeno 45 zdravih dobrovoljaca.
“Cjepivo koje je razvila Moderna spada u takozvana cjepiva nukleinskim kiselinama, a u ovom konkretnom slučaju koristili su RNK kako bi pobudili naš imunološki odgovor”, pojasnio je molekularni biolog Kristian Vlahoviček, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
“Kod cjepiva koja se temelje na nukleinskim kiselinama koristi se ljudski organizam kako bi sam proizveo i dostavio djeliće virusne ovojnice tamo gdje je potrebno da se imunitet razvije. Dostavi se ‘uputa’ za proizvodnju, genetički kod, a ljudski organizam odradi ostatak posla. Naravno, ‘upute’ nikad ne sadrže sve za izradu cijelog virusa, nego samo njegove male komade za koje se vjeruje da će pobuditi najbolji imunološki odgovor i aktivirati memoriju obrambenih stanica”, dodao je Vlahoviček.
Oxfordski pristup
Za razliku od Modernina, oxfordsko cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 temelji se na adenoviralnom vektoru s informacijom za sintezu proteina S (“šiljak” na vrhu virusa). Cjepivo se injektira u organizam i bezopasni virus inficira naše stanice. One proizvode virusni S protein koji pobuđuje imunološki odgovor našeg organizma: stvaraju se antitijela na SARS-CoV-2 koja se aktiviraju kad se zarazimo virusom.
Pristup sličan oxfordskom u razvoju cjepiva ima i kompanija Johnson and Johnson u partnerstvu s američkim Ministarstvom zdravstva. No, bez obzira na to koje će cjepivo biti prvo dostupno, nužno je da istodobno bude sigurno i učinkovito, piše Jutarnji.
