Važan kriterij za širenje i borbu protiv koronavirusa od početka pandemije u Njemačkoj bila je sedmodnevna incidencija. U međuvremenu se situacija znatno promijenila, barem u mnogim zapadnim zemljama – i to zahvaljujući napretku kampanje cijepljenja. Veći dio starijeg stanovništva se cijepio, a cijepe se i druge skupine stanovnika.
Vidljivo je kako je se u nekoliko zadnjih mjeseci zarazio znatan broj mlađih osoba, ali je pala vjerojatnost da će novozaraženi Covidom-19 završiti u bolnici, na respiratoru ili čak umrijeti.
Britanska vlada je obrazložila zbog čega će od 19. srpnja ukinuti korona-restrikcije iako opet raste broj novih infekcija. Prema riječima ministra zdravstva Sajida Javida moguće je da tijekom ljeta u toj zemlji bude i po 100 tisuća novih infekcija dnevno. A to bi značilo i mnogo više novih slučajeva nego što ih je bilo registrirano tijekom najvećeg vala u siječnju ove godine. No, britanska vlada smatra da zahvaljujući programu cijepljenja ipak neće doći do znatnog porasta broja hospitalizacija.
Logika britanskih vlasti je jednostavna: sličan, pa i nešto veći broj slučajeva oboljenja kao prije nekoliko mjeseci ne mora automatski značiti i da će neka infekcija imati isti tijek kao prošle zime, odnosno da će zbog teških posljedica infekcija sličan broj ljudi sada završiti u bolnici.
Uvođenje dodatnih kriterija
U Institutu Robert Koch (RKI) iz Berlina ubuduće, uz incidenciju, želi uvažiti i “popunjenost” kreveta u bolnicama. Klinike u Njemačkoj ubuduće moraju, među ostalim, prikupljati i podatke o tome koliko je u bolnicama na “normalne” odjele uopće primljeno pacijenata s Covidom, kakve imaju simptome imaju te jesu li cijepljeni. Do sada su klinike morale registrirati samo koliko je pacijenata završilo na odjelima intenzivne njege.
Analiziranjem tijeka pandemije na način na koji se to do sada radilo u Njemačkoj, znači na temelju sedmodnevne incidencije, nije se na dovoljan način uvažavalo stupanj oboljenja, odnosno opterećenje zdravstvenog sektora koje se razlikuje od regije do regije.
Činjenica da će se sada jače uvažavati još jedan dodatni parametar, ne znači da se radi o načelnoj promjeni strategije, tvrde vlasti. Sedmodnevna incidencija ionako do sada nije bila jedini kriterij za donošenje odluka – određenu ulogu je igrao i R-faktor (broj osoba koje zarazi jedna inficirana osoba), ali i generalno opterećenje zdravstvenog sektora.
U Njemačkoj ima puno necijepljenih ljudi
Lobisti i neki političari u Njemačkoj već odavno zahtijevaju da se vlasti ne fokusiraju pretežito samo na sedmodnevnu incidenciju. Kritičari odluka koje su se temeljile uglavnom na incidenciji pozdravili su, kako oni kažu, promjenu strategije. Ali i iz znanosti i medicine se pozdravlja taj potez, tvrdi se da ima smisla “proširiti fokus” na koronavirus.
Prof. dr. Clemens Wendtner, glavni liječnik na odjelu za infektologiju i tropsku medicinu u minhenskoj klinici Schwabing ističe kako “za razliku od evidencije broja zauzetih kreveta na odjelima intenzivne njege, stopa hospitalizacije obuhvaća i stanje u normalnim odjelima na klinikama”.
“To je važno jer je medicinsko osoblje i tamo ima posla, a klinike moraju na raspolaganje staviti kratkoročno dodatne kapacitete, odnosno krevete za skrb o pacijentima”, rekao je Wendtner.
Što uvažavanje dodatnih kriterija konkretno znači? Moguće je da u Njemačkoj i drugim zemljama tijekom jeseni u slučaju porasta broja infekcija, ali niskog broja hospitaliziranih slučajeva korona-mjere ipak neće biti ponovno zaoštrene. No, taj scenarij predstavlja lažnu sigurnost i spekulacija s visokim brojem inficiranih može biti riskantna. I u Njemačkoj naime još uvijek ima jako puno ljudi koji nisu cijepljeni, odnosno djece i mladih – oni su i dalje ugroženi.
Čak i ako neka infekcija ne vodi nužno do težeg oblika bolesti ili hospitalizacije, pojedini inficirani ljudi mogu teže oboljeti ili pretrpjeti dugoročne štete po zdravlje zbog “Long Covida”, a to vrijedi i za mlade, piše DW.
