Kaotično stanje s poplavama u Njemačkoj traje već puna tri dana. Zbog obilnih kiša u noći sa srijede 14. srpnja na četvrtak došlo je do izlijevanja rijeka i potoka što je rezultiralo troznamenkastim brojem ljudskih žrtava i nerazmjernoj materijalnm štetom.
Poplave su prvo izbile u zapadnim njemačkim saveznim pokrajinama Porajnje-Falačka i Sjeverna Rajna Vestfalija, a proširile se na zemlje Beneluxa. Već nakon prve noći broj stradalih iznosio je desetak osoba i 30 nestalih.
Nestanak struje
Do sredine dana broj poginulih porastao je na pedesetak, a nestanak struje onemogućio je ljudima da se jave ili pozovu pomoć. Bez struje su ostale stotine tisuća stanovnika, a iz istog razloga evakuirana je bolnica u Leverkusenu s čak 468 pacijenata.
Zbog ulaska vode u podrume, vatrogasci su bili aktivni u mnogim gradovima Sjeverne Rajne-Vestfalije: u Kölnu, Düsseldorfu, Dortmundu i Bochumu. Osim elekroničkih komunikacije nastradale su i veće, ključne prometnice. Tako je na području Sjeverne Rajne-Vestfalije blokiran autoput A61.
U susjednoj Belgiji evakuiran je centar grada Liègea koji leži na rijeci Meuse na kojoj je zabilježen najveći vodostaj od 1926. godine.
Troznamenkasti broj žrtava
Sljedećeg dana broj poginulih dostigao je troznamenskastu brojku, a evakuirani su deseci tisuća ljudi. Samo iz središta Maastrichta u Nizozemskoj evakuirano je 10 tisuća građana kojima prijeti izlijevanje rijeke Maas.
U Ruhrskoj oblasti s više od pet milijuna stanovnika građanima je preporučeno da prokuhavaju vodu jer je došlo do onečišćenja. A rijeka Mosel (Moselle) poplavila je i dijelove antičkog središta grada Triera blizu granice s Luksemburgom, gdje su evakuirane bolnica i starački dom.
Do sredine dana čak se 1300 ljudi smatralo nestalima, djelomično i zbog nestanka struje, a time i interneta.
Nacionalna katastrofa u Nizozemskoj
Ogroman problem nastao je i u Nizozemskoj koja se gotovo čitava nalazi se ispod razine mora, zaštićena složenim sustavom starih nasipa i modernih cementnih barijera koje priječe vodu iz mora i rijeka.
Zbog popuštanja nasipa u južnoj pokrajini Limburg, koja se nalazi između jako poplavljenih područja u zapadnoj Njemačkoj i Belgije, premijer Mark Rutte proglasio je nacionalnu katastrofu. Katastrofa je rezultirala evakuacijom tisuća ljudi koji su morali napustiti svoje domove.
Konačni broj smrtno stradalih u katastrofalnim poplavama na zapadu Njemačke i u Belgiji do sredine subote 17. srpnja povećao se na 168.“Situacija je nenormalna, puno ljudi se traži, puno ljudi su našli, nažalost mrtvih. Vide se tijela, skupljaju ih, još ih se mora identificirati. Nema signala, ne možemo javiti ljudima da smo živi. Bilo je prizora gdje je rijeka odnijela jednu kuću kao brod”, rekla je Andrea iz Njemačke.
Zbog obilnih kiša, osim u zemljama Beneluxa i Njemačke, spasilačke službe bile su aktivne i u Francuskoj i Švicarskoj, javlja HTV.
Hrvatska i susjedstvo
Obilne kiše zahvatile su velik dio Europe, a time i Hrvatsku. Kaotičnom stanju i olujnom nevremenu mogli smo svjedočiti u Osijeku gdje je Centar za hitne pozive 112 primio preko 300 poziva.
Na svu sreću u Hrvatskoj je zabilježena tek manja materijalna šteta, a iz Civilne zaštite Republike Hrvatske poslali su narančasto upozorenje za Osiječko područje. Vrijedi istaknuti i herojski poduhvat hrvatskog vojnika i policajca koji su izvukli dvoje ljudi iz poplavljenih automobila u Belom Manastiru.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je kako za Hrvatsku nema ozbiljne opasnosti te da se mogu pojaviti samo manji lokalni problemi. Tvrdi i kako Hrvatsku izdvaja je što smo spremni brzo intervenirati.
“I sada smo digli naše snage na 34 branjena područja, to su teritorijalne jedinice koje u vrlo kratkom roku izlaze na teren”, rekao je Đuroković.
U susjednoj Bosni i Hercegovini izdano je upozorenje u dva kantona te je pozvano na pripravno stanje zbog mogućih poplava.
Posljedice klimatskih promjena?
Prema riječima ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunje Mazzocco Drvar, nesreće kojima svjedočimo rezultat su klimatskih promjena.
“Ovo je općenito rečeno posljedica klimatskih promjena, to je jedna od klimatskih pojavnosti. No da bi se neka konkretna situacija povezala s klimatskim promjenama, treba se provesti studija nakon nekog vremena”, rekla je.
“Ekstremno hladno vrijeme u travnju i svibnju u Europi dokazano su posljedice klimatskih promnjena. Snijeg u SAD-u u travnju također je vezan uz klimatske promjene”, dodala je Mazzocco Drvar.
