Teški pregovori o 7-godišnjem proračunu i planu za oporavak

Čelnici država članica EU-a okupili su se navečer u punom sastavu nakon što su cijelo popodne trajali razgovori u manjim skupinama o novom sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak.

Nastavili su prijepodne, jučer započeti summit na kojem se pokušavaju dogovoriti o paketu “teškom” više od 1800 milijardi, koji bi trebao pomoći brzom oporavku europskog gospodarstva od posljedica pandemije Covida-19.

Ujutro su započeli plenarni sastanak oko 11 sati, koji je prekinut oko 13 i nakon toga uslijedio je niz sastanka predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela s čelnicima država članica, s nekima i po više puta.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz kazao je kako se može reći da pregovori idu prilično dobro.



“Naravno, kao što ste očekivali, to je naporna borba, naporni pregovori, ali idemo u pravom smjeru, i to je najvažnije. Porastao je broj država članica koje podržavaju naš prijedlog. Najvažnije je je da novac teče u digitalizaciju, ekološki razvoj i reforme. Čvrsto vjerujem da se kriza može upotrijebiti kao prilika da se napravi korak naprijed”, kazao je Kurz.

Michel iznio novi prijedlog za paket oporavka EU

Predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michel predstavio je novi prijedlog za sporni paket oporavka Europske unije u pokušaju da prevlada nesuglasice između zemalja članica. Cjelokupni paket od 750 milijarda eura ostao bi nepromijenjen, prema novome prijedlogu koji treba približiti stajališta članica. No drukčije bi se rasporedio omjer između bespovratne pomoći i zajma.

Plan za oporavak nazvan “EU sljedeće generacije” (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura – 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Novi Michelov plan koji su novinari dobili na uvid, predlaže sada 450 milijarda bespovratne pomoći i 300 milijarda u zajmovima.

Četiri “štedljive zemlje” nezadovoljne su Michelovim prijedlogom

Austrija i Danska traže da višegodišnji financijski okvir bude još manji – 1050 milijardi eura, a Nizozemska i Švedska nisu iznijele konkretnu brojku, ali im je Michelov prijedlog od 1074 milijarde eura previsok. Štedljiva četvorka nije zadovoljna ni prijedlogom da se sredstva dodjeljuju kao bespovratna pomoć i radije bi da bude u obliku povoljnih zajmova.

Sinoć su kompromis, podsjetimo, blokirali Nizozemci. Za njih je od početka bila teško prihvatljiva ideja zajedničkog zaduživanja, da bi se onda taj novac dijelio državama koje su ili manje razvijene ili kojima prijeti dublja recesija.

U petak je nizozemski premijer Mark Rutte na izlazu sa samita rekao novinarima da države koje su spremne primati novčane poklone, moraju biti spremne prihvatiti i uvjete koji uz to dolaze. Za Nizozemsku to znači prvenstveno kontrolu nacionalnih planova, odnosno kontrolu nad time kako se taj novac troši. Za većinu država to je potpuno neprihvatljiv uvjet.

– Problem je što će nekim zemljama trebati dugotrajna potpora da bi izašle iz ove krize. To ćemo morati raditi na temelju planova. Moja je poenta da sam želio podržati samo kredite. Neke zemlje žele da veći dio budu nepovratna sredstva. Zbog toga mi je još važnije osigurati reforme, rekao je nizozemski premijer Rutte.

Giuseppe Conte, talijanski premijer, izjavio je da se “mora provesti program koji favorizira oporavak Europe, posebno u najteže pogođenim, najmanje otpornim zemljama”.

– Dakle, to mora biti program koji odgovara ovim karakteristikama: adekvatnost, proporcionalnost i učinkovitost. Ako jedan od tih aspekata nedostaje, to znači da instrument nije ni dobro strukturiran ni funkcionalan, dodaje Conte.

Komentari