Više šefova država i vlada zemalja članica EU-a na samitu u Bruxellesu su na reveru nosili značke s duginim bojama, kao i premijer Belgije Alexander de Croo. Bio je to izraz protesta protiv mađarskog zakona protiv homoseksualaca.
Napad na Orbana
U pismu 17 šefica i šefova država i vlada predsjedniku samita, Charlesu Michelu stoji: „Mi se moramo i dalje boriti protiv diskriminacija LGTBQ osoba i ponovo potvrditi da branimo njihova temeljna prava”.
Luksemburški premijer Bettel, koji živi u braku s muškarcem je rekao, da onaj tko vjeruje da će reklame od mladih napraviti homoseksualce, „taj ne razumije život”. Bettel kritizira dalje i kaže da se zakonom, koji zabranjuje predstavljanje homoseksualnosti u reklamama i medijima, nije prekoračena narančasta nego crvena crta.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, kojoj je ovo najvjerojatnije posljednji EU samit, zakon je okarakterizirala kao „pogrešan”. Tijekom večere je pala salva kritika na mađarskog premijera. „Rasprava je bila kontroverzna, ali iskrena”, rekla je Angela Merkel napuštajući u dva ujutro zgradu u kojoj se održavao samit.
Orbanova obrana
No, na mađarskog premijera sve to nije ostavilo nikakav dojam. „Zakon je usvojen i ostaje tako”, rekao je Orban. Orban je čak insistirao na tome kako je još u komunističko vrijeme bio „borac za prava i slobode homoseksualaca”. On kaže da se tu ne radi o homoseksualnosti, nego o tome da roditelji imaju pravo određivati seksualno odgoj njihove djece. Pod nacionalno-konzervativnim premijerom Orbanom, izričito je uvedeno i u ustav da obitelj čine – „žena, muškarac i djeca”.
Do 2010, dok Orban nije ponovo došao na vlast, Mađarska je važila za najliberalniju zemlju nekadašnjeg istočnog bloka kad je u pitanju LGBTQ zajednica. 1996. su čak zakonski priznate istospolne partnerske zajednice. Još sredinom 1960-ih je ukinut kriminaliziranje homoseksualnosti.
Mađarska je pak posljednjih godina na meti kritika EU-a, jer Orbanova vlada sustavno guši slobodu medija, znanosti i pravosuđa. Europska komisija je pokrenula nekoliko postupaka protiv ove zemlje pred Europskim sudom pravde. Vijeće ministara je – neodlučno – pokrenuo postupak o sankcijama na temelji Člana 7 Lisabonskih ugovora EU-a, koji je još daleko od zaključenja. Kada je riječ o isplati subvencija, s novim budžetom EU-a bi se trebala preispitati i vladavina prava u Mađarskoj. Protiv ove nove poluge u tijeku je žalba Mađarske pred Europskim sudom u Luksemburgu, piše Deutsche welle.
