Sukob Armenije i Azerbejdžana prerasta u otvoreni rat; Francuska kritizirala Tursku zbog ratnih poruka

Ilustracija: Armenian Defense Ministry

Novi sukobi izbili su u srijedu između azerbajdžanske vojske i snaga etničkih Armenaca i obilježili najžešći sraz u sukobu koji traje već desetljećima, od sredine 90-ih, javljaju agencije i dodaju da su istovremeno zaredale uzajamne optužbe između Francuske i Turske.

Do sada je u borbama uzduž linije koja dijeli armensku enklavu Nagorno Karabah od ostatka Azerbajdžana od nedjelje poginulo više desetaka ljudi, a stotine su ranjene.

Prema agencijama, sukobi su se proširili izvan granica te enklave i moguće je da prerastu u otvoreni rat između dviju bivših sovjetskih republika – Azerbajdžana i Armenije, prenosi Reuters.

Borbe su izazvale zabrinutost za stabilnost južnokavkaske regije, koridora cjevovoda kojima se na svjetska tržišta isporučuju nafta i plin. Postoji također i bojazan da se u taj sukob uvuku Rusija i Turska.

Neke od turskih saveznica u NATO-u sve su više uznemirene zbog stajališta Ankare prema Nagorno Karabahu, separatističkoj regiji unutar Azerbajdžana kojom upravljaju etnički Armenci, ali koja je u svijetu nepriznata kao neovisna država. K tome, Turska je blizak saveznik Azerbajdžana.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan je u ponedjeljak kazao da Azerbajdžan mora uzeti stvari u svoje ruke te da će Turska stati uz Baku “svim srcem i resursima”.

Premijer Mevlut Cavusoglu danas je, na pitanje da li će ponuditi vojnu potporu Azerbajdžanu ako to ta zemlja zatraži”, odgovorio da će Turska učiniti “ono što je potrebno”.

“Učinit ćemo što je potrebno (…) ukoliko Azerbajdžan želi taj sukob riješiti na bojnom polju”, rekao je Cavusoglu i dodao da “trenutno, Azerbajdžan ima kapaciteta da sam riješiti tu situaciju”.

Također je optužio Francusku da izražavanje solidarnosti s Armenijom znači da podupire armensku okupaciju Azerbajdžana.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron smjesta je uzvratio na turske prozivke te je u srijedu kazao da je “utvrđeno” da su u nedjelju, kada je ponovo izbio sukob zbog Nagorno Karabaha, “pucnjevi došli iz Azerbajdžana”, prenosi dpa.

Macron je pozvao sve strane da se “vrate staloženosti i prekidu vatre” te dodao da će o sukobu razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi “predložili izlazak iz te situacije”.

Govoreći nakon sastanka u Rigi s latvijskim premijerom Krisjanisom Karinsom, Macron je kazao da još uvijek nema dokaza o bilo kakvoj uključenosti Turske u taj sukob.

No, kritizirao je Ankaru zbog “ratnih poruka koje, u konačnici, otklanjaju sustezanje Azerbajdžana glede mogućeg ponovnog osvajanja Nagorno Karabaha”, poručivši da Francuska “to neće prihvatiti”.

Nagorno Karabah je sastavni dio Azerbajdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski armensko. Kad se Sovjetski Savez raspao osamdesetih, Nagorno Karabah je glasao da se pripoji Armeniji – izazvavši rat koji je obustavljen primirjem 1994. godine.

Od tada, ta je enklava ostala dio Azerbajdžana, ali je kontroliraju etnički Armenci koje podržava vlada u Armeniji. Pregovori održavani tijekom narednih desetljeća, kojima su posredovale međunarodne sile, nikad nisu uspjeli dovesti do mirovnog sporazuma.

Suvremena Armenija i Azerbajdžan postali su dio Sovjetskog Saveza kad je ovaj nastao dvadesetih godina prošlog stoljeća. Nagorno Karabah bila je oblast s većinskim etničkim armenskim stanovništvom, ali su Sovjeti dali kontrolu nad tom regijom azerbajdžanskim vlastima.

Komentari