Snažna simbolika: Njemačka se oslobađa tabua vlastite vojske

Nova njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer utorak (12.11) je povukla značajan simbolički potez. Naime, organizirala je javnu prisegu stotina njemačkih vojnika ispred zgrade Reichstaga u Berlinu i u mnogim drugim gradovima.

Potez je to koji označava veliku promjenu u odnosu Nijemaca prema njihovim oružanim snagama. Nekada tabu zbog Drugog svjetskog rata, danas se odnos prema njima normalizira.

Ministrica obrane je željela da prisega vojnika bude javni događaj i u tome su je podržale stranke vladajuće koalicije, a protiv toga nije bio ni zeleni premijer Baden-Württemberga Winfried Kretschmann. A evangelistički vojni biskup Sigurd Rink je podržao taj prijedlog kao doprinos „detabuiziranju Bundeswehra”.

Jedino je stranka Ljevica bila protiv tog prijedloga. Njezin šef Bernd Riexinger se nadao da će protiv prijedloga, koji je ministrica obrane iznijela još ljetos, biti čak i demonstracija.

Njemačka ministrica želi od njemačke vojske (Bundeswehr) napraviti globalnu intervencijsku vojsku i ojačati ugled vojske u samoj zemlji.

U više govora koje je održala proteklih tjedana stavila je do znanja da Njemačku vidi kao buduću “silu oblikovanja”; ona hoće formirati Nacionalno vijeće za sigurnost i traži da se u akcijama zajedno sa saveznicima ako je to potrebno, “iscrpi čitav spektar vojnih sredstava”.

Velika promjena u stavovima

U njemačkoj unutarnjoj politici se odnos prema Bundeswehru i njegovim zadaćama u zadnjih deset godina prilično promijenio.

Kada je 1980. tadašnji ministar obrane Hans Apel prvi put održao ceremoniju prisege izvan zidova vojarni, na Weser-stadionu u Bremenu, to su popratile demonstracije na kojima je bilo nasilja i više stotina ozlijeđenih.

Godine 2010. tadašnji njemački predsjednik Horst Köhler je poslije jednog intervjua o ulozi Bundswehra čak morao podnijeti ostavku. On je rekao da “zemlja naše veličine sa svojom orijentacijom na vanjsku trgovinu (…) mora znati da je (…) u slučaju nužde nužna i vojna intervencija kako bi se osigurali ti interesi, na primjer – slobodni trgovinski putovi”. Kritika je bila glasna, govorilo se o “topovskoj politici”, kao i da njemački Temeljni zakon ne dozvoljava ekonomske ratove.

Danas ministrica obrane ne govori puno drukčije od Köhlera. Ali, nitko zbog toga ne traži njezinu ostavku, prenosi DW.

Komentari