Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku? Christian Schwarz Schilling kaže da smije

wiki

Smije li BiH mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koje joj nisu baš prijateljski naklonjene? Naravno da smije i tu joj je potrebna međunarodna pomoć, smatra Christian Schwarz Schilling, njemački političar i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Začuđujuće je kako vodeći političari u BiH ali i u članici EU-a Hrvatskoj, usprkos raznih izbornih poraza, ne primjećuju da narod odbacuje njihovu politiku, nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je na izborima u BiH 2018. pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, nego umjereni političar i demokrat Željko Komšić.

Sljedeću pljusku HDZ je pretrpio početkom godine u susjednoj Hrvatskoj: Kolinda Grabar-Kitarović, dosadašnja predsjednica najmlađe članice EU-a koja, kao i Čović, zastupa nacionalističko-populistički kurs, izgubila je protiv socijaldemokrata Zorana Milanovića.

Bez obzira na to, HDZ kako u Hrvatskoj tako i u BiH očito ne primjećuje da je njena šovinističko-reakcionarna politika u obje zemlje stvar prošlosti i da narod do takve politike više ne drži. Pritom bi svakome na Balkanu moralo upasti u oči da porazi hrvatskih nacionalista imaju političke posljedice.

Tako je Milanović, neposredno nakon izborne pobjede, razgovarao s turskim predsjednikom Erdoganom, koji slovi kao političar koji jako podržava Bosnu i Hercegovinu. Navodno su pričali o reformi mirovnog sporazuma iz Daytona, kojim je prije 25 godina zaustavljen rat u BiH.

Komplicirana državna konstrukcija

Dio ovog sporazuma je Ustav BiH, koji je tada nastao pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea u američkom Daytonu. Daytonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj pretežno žive pravoslavni Srbi i Federaciju BiH u kojoj većinu imaju Bošnjaci-muslimani i Hrvati-katolici.

Ova, vrlo komplicirana, državna konstrukcija s brojnim razinama vlasti trebala bi osigurati provođenje interesa tri najveće etničke grupe u BiH. Dayton je međutim de facto od Bosne i Hercegovine napravio državu kojom je nemoguće upravljati. Holbrooke je sam uvijek naglašavao da svrha Daytonskog sporazuma nije bila da lošu situaciju u BiH ostavi nepromijenjenom – nego da je on napravljen tako da s vremenom omogući korake koji podrazumijevaju napredak i koji dugoročno Bosnu i Hercegovinu vode u EU.

Legitimnost Daytonskog ustava danas se dovodi u pitanje iz tri razloga. Nije nastao demokratskim putem i sadrži niz odrednica koje su protivne međunarodnom pravu – tako se na primjer na dužnost predsjednika mogu kandidirati samo članovi tri konstitutivna naroda dok su mnogobrojne manjine, među kojima Židovi i Romi, isključeni iz kandidature. Ali Dayton mora biti promijenjen prije svega zbog svoje očite disfunkcionalnosti i to je treći razlog zbog kojeg se on dovodi u pitanje.

Promjena Daytona do sada bila “mission impossible”

Kako promijeniti Dayton?

Do sada se međutim to pokazalo kao “mission impossible”. Od 2006. godine niti jedan prijedlog promjene Daytonskog sporazuma nije uspio doći pred parlament jer se pripadnici tri etničke grupe o tome nisu mogli dogovoriti. Stoga danas mnoge Bosanke i Bosanci, prije svega u Federaciji BiH, traže međunarodnu pomoć za realizaciju Daytona 2.

Spomene li se Dayton 2, u Republici Srpskoj to odmah izaziva odbijanje. Vođe bosanskih Srba strahuju od promjena Daytonskog sporazuma jer njemu oni mogu zahvaliti priznavanje entiteta Republika Srpska, nastalog u ratu protjerivanjem bosanskih katolika i muslimana. Oni ni u kom slučaju ne žele riskirati da se egzistencija ovog entiteta dovede u pitanje.

I Aleksandar Vučić, predsjednik susjedne Srbije, naglašava kako “bez prihvaćanja Srba neće biti promjene Daytonskog sporazuma”. Ne zanima ga to što je Ustav susjedne zemlje BiH njeno unutarnjopolitičko pitanje. Umjesto toga, Vučić se poziva na to da je Srbija kao zemlja potpisnica, također jamac Daytonskog mirovnog sporazuma.

Politička volja

Zar Bosna i Hercegovina ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koji joj nisu baš prijateljski naklonjeni? Naravno da ona to smije. A put u tom smjeru konačno mora biti otvoren.

Tu Bosni i Hercegovini treba pomoć i podrška međunarodne zajednice, prije svega Europske unije. Razvoj situacije u ovoj zemlji pomno se prati u Bruxellesu. U prosincu 2019. je ugledni njemački pravnik Reinhard Priebe po nalogu EU-a objavio izvješće o stanju pravne države u ovoj balkanskoj zemlji. U njemu se ističe neophodnost reformiranja pravosudnih institucija u BiH ali i neophodnost jačanja pravne države i implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava.

To može funkcionirati samo ako dođe do reforme Ustava odnosno Daytonskog sporazuma. A za to je potrebna dobro pripremljena međunarodna konferencija.

Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da je to nemoguće, jer bi se po njegovom mišljenju za Dayton 2 morale okupiti i izjasniti sve strane, potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma.

Naravno da je to moguće! Za to je potrebno samo politička volja, piše Christian Schwarz Schilling za DW.

Komentari