Europska unija i Velika Britanija u ponedjeljak kreću s posljednjim krugom trgovinskih pregovora nakon mjeseci neuspjeha, nadajući se da će uspjeti dogovoriti nacrt za buduće odnose.
Na pregovorima o Brexitu mora se ovog tjedna postići napredak, kazao je britanski ministar okoliša George Eustice.
“Ovo mora biti tjedan u kojemu se stvari pokreću, kad ćemo prelomiti neka od tih teških pitanja, riješiti ih i dobiti neke obrise sporazuma”, kazao je u nedjelju Eustice za Sky News. “U suprotnom bit će teško i počet ćemo ostajati bez vremena za provedu”, dodao je Eustice.
Irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney rekao je u nedjelju za istu televiziju da je dogovor o Brexitu “vrlo teško postići, no ipak vrlo moguće”. “Vrijeme nam istječe”, rekao je Coveney za Sky News.
Britanci su EU napustili u siječnju, no ekonomske posljedice razvoda osjetit će se tek krajem godine kad završava prijelazno razdoblje.
Britanija je dramatično dovršila svoje 47-godišnje članstvo u EU-u nakon referenduma 2016. godine, prekinuvši time napet odnos obilježen euroskepticizmom, posebno među starijim biračima.
Odnosi između Londona i Bruxellesa sada se mogu urediti trgovinskim sporazumom, no samo ako pregovori koji su trenutno u tijeku urode plodom, što trenutno nije izgledno zbog velikih nesuglasica.
Dužnosnici s obje strane Kanala videokonferenciju koja će se odviti u četvrtak smatraju posljednjom prilikom za napredak.
To europskom pregovaraču Michelu Barnieru i njegovom britanskom kolegi Davidu Frostu daje samo četiri dana da izglade sporove u kojima se nije napredovalo od ožujka.
Ako se to dogodi, Europski parlament će imati dovoljno vremena da ratificira dogovor do kraja godine.
‘Logika i razum upućuju na dogovor’, rekao je jedan EU diplomat upoznat s pregovorima.
“No ako je išta postalo jasno u prošle tri godine, kad je u pitanju Brexit ekonomska racionalnost i čista logika nisu dovoljni kako bi se objasnilo što se događa”, dodao je diplomat.
Povratak carina
Neuspjeh pregovora značio bi da će Britanci s Europom trgovati prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što bi značilo visoke carine, kvote i ostale prepreke trgovini dviju strana koja je desetljećima funkcionirala bez restrikcija.
Današnje britansko gospodarstvo, šesto najveće na svijetu, izgrađeno je na članstvu u EU-u. London kao financijski centar, tvornice automobila i multinacionalne tvrtke uživale su pristup europskom tržištu s 450 milijuna potrošača.
Zbog rizika da sve to dođe u pitanje velike britanske tvrtke od vlade su tražile da u pregovorima pronađe kompromis i pokuša dogovoriti aranžman što sličniji članstvu u EU-u, čak i ako to znači da Britanija mora poštivati neke europske zakone.
Kad je prošle godine vlast preuzeo Boris Johnson, zagovornik Brexita, London je krenuo drugim putem, tražeći dogovor o trgovini bez carina, no i da Britanci mogu donositi odluke sami za sebe.
Pregovori koje vode Barnier i Frost zapeli su na tri ključna pitanja.
Ribarstvo je ekonomski najmanje značajno, ali je politički eksplozivno pitanje. Europa želi zadržati pristup britanskim vodama bogatima ribom.
Francuski, belgijski, danski i nizozemski ribari stoljećima ribare u britanskim vodama, no London sada želi to izmijeniti kako bi doprinio britanskim obalnim zajednicama koje snažno zagovaraju Brexit.
Belgijski eurozastupnik Philippe Lamberts je po pitanju ribarstva kazao kako će Europa ‘neizbježno’ morati dati ustupke.
“Ako neće biti dogovora, to će biti dramatično. Ako će ga biti, on neće biti sjajan”, smatra taj zastupnik zelenih koji sjedi u odboru Europskog parlamenta za Brexit.
Pravedna konkurencija
Druga prepreka dogovoru je nepovjerenje Europljana u to da će Britanci izvan jedinstvenog tržišta, čak i u slučaju sporazuma, igrati po pravilima.
Ta se zabrinutost pojačala kad je Johnsonova vlada predložila mjeru u parlamentu koja krši ranije postignut dogovor dviju strana, pa i međunarodno pravo.
Britanske tvrtke bi pod trgovinskim sporazumom mogle imati blaže ekološke propise ili propise za sigurnost hrane, zbog čega bi mogle jeftinije prodavati svoje proizvode u EU-u gdje njihovi rivali moraju poštivati stroža pravila.
Kako bi održao pravednu konkurenciju, EU od Britanije traži da neće snižavati dosad postignute standarde te da će surađivati u određivanju budućih.
EU je zabrinut i da će Britanci subvencionirati tvrtke, što će im dati prednost u odnosu na tvrtke u europskim državama gdje je nadzor državne pomoći strog.
Kako bi se riješili ti problemi EU predlaže da dogovor uključuje neku vrstu izvanrednog mehanizma kojim će se kažnjavati ako neka strana prekrši uvjete.
“Ili će Britanci pristati, pa prelazimo na teške pregovore o ribarstvu ili će odbiti, a tada ostajemo bez vremena i pregovori propadaju”, upozorio je jedan europski diplomat.
Kako će se stvari odvijati u narednim satima i danima teško je predvidjeti.
