Na obljetnicu masakra u Srebrenici srpska premijerka Ana Brnabić je rekla kako “dužnosnici u Beogradu nisu dobili poziv niti su razmišljali otići u BiH na obljetnicu genocida u Srebrenici, jer ondje ne bi ni trebali ići sve dok se na rasvijetli napad na predsjednika države Aleksandra Vučića koji je ondje bio 2015”, objavio je Jutarnji list.
Podsjetimo, u ljeto 1995. snage bosanskih Srba počinile su nad osam tisuća Bošnjaka genocid. Sudionici, uključujući regionalne i međunarodne dužnosnike, osudili su pokušaje relativiziranja zločina i prekrajanja povijesti.
Što se dogodilo te 2015.? Vučić je u srpnju te godine kao tadašnji premijer sudjelovao na komemoraciji u Potočarima, kada ga je nekoliko nezadovoljnika “gađalo plastičnim bocama i drugim predmetima”.
U nedjelju, 11. srpnja 2021. izbjegavajući upotrijebiti termin “genocid”, Brnabić je rekla da se u Srebrenici dogodio “užasan zločin” i da ona osobno nema problem pokazati žaljenje i pijetet žrtvama.
“Ali dok se ne privede pravdi svako tko je sudjelovao u napadu na predsjednika, tad premijera, kad je otišao pokloniti se žrtvama i iskazati poštovanje, ne vidim zaista da je nama dužnosnicima tamo mjesto”, rekla je srpska premijerka za TV Prva.
Službena Srbija ne priznaje genocid u Srebrenici
Dodala je da je skandalozno to što nikad nitko nije odgovarao za napad na Vučića što znači da bi se to moglo ponoviti.
No, problem je u tome što Srbija službeno ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid, unatoč presudama međunarodnih sudova da su snage bosanskih Srba ondje počinile najteži zločin po međunarodnom kaznenom pravu.
Srbijanski parlament je 2010. usvojio deklaraciju o Srebrenici u kojoj je osudio “zločin”, bez spominjanja pojma “genocid” iako se pritom poziva na presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) koji je utvrdio da se u Srebrenici dogodio genocid.
Tom i presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrđeno je kako su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba nakon okupacije zone pod zaštitom Ujedinjenih naroda ubili više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka.
Za zločine počinjene u Srebrenici međunarodni te sudovi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji dosad su osudili ukupno 48 dužnosnika, vojnika i policajaca bosanskih Srba na više od 700 godina zatvora.
Uz to, izrečeno je i pet doživotnih kazni za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u i oko tog grada. Među pravomoćno osuđenima na najteže kazne su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su označeni izravno odgovornima za planiranje i počinjenje genocida.
Uz 19 pokopanih u nedjelju, na groblju u Potočarima sad počivaju ostaci 6679 žrtava genocida, objavio je Jutarnji list.
