Šest svjetskih sukoba koje je oblikovao Trump

Bijela kuća

Poput svojih prethodnika, i Donald Trump je oblikovao svjetsku politiku – apstraktno, ali i vrlo konkretno. Njegovi su postupci, među ostalim, imali dalekosežne posljedice u Afganistanu, Siriji i zemljama Zaljeva.

Sjeverna Koreja: tri sastanka – i što onda?

Pri predaji dužnosti Donaldu Trumpu je predsjednik Barack Obama jedan sukob istakao kao posebno osjetljiv: Sjevernu Koreju i njezin nuklearni program. I doista, prve dvije godine Trumpovog mandata obilježilo je natezanje s Kim Jong Unom, kojeg je Trump jednom ocrnio kao “malog raketnog čovjeka”, a drugi put je pričao o diktatorovim “lijepim pismima”. Osobni sastanci dvojice državnika pobudili su nadu u popuštanje napetosti, ali u međuvremenu je jasno da Sjeverna Koreja ne odustaje od svog nuklearnog programa.

“Mislim da je Trump totalno podcijenio pokersku igru ​​svog protivnika”, kaže direktor Aspen Instituta Rüdiger Lentz. “Nadao se brzom uspjehu, ali ga nije ostvario.” Unatoč tome, postignut je napredak u američko-sjevernokorejskim odnosima za vrijeme Trumpa: “Mislim da postoji određeno međusobno razumijevanje”, kaže Lentz, koji je do 2009. bio upravitelj DW-ovog ureda u Washingtonu. “Kanali za dijalog su otvoreni i još uvijek se mogu koristiti.”

Kina: trgovinski spor umjesto ljudskih prava

Kina je posljednjih godina definitivno postala supersila. SAD je u sukobu s Narodnom Republikom na nekoliko razina: obje su strane povećale svoju vojnu prisutnost u Južnokineskom moru. A Trumpova ekonomska strategija smanjenja trgovinskog deficita s posebnim carinama na kinesku robu rezultirala je bilateralnom eskalacijom kaznenih carina.

Na ovoj razini, Kina još uvijek traži kompromis s Trumpom, smatra Lentz: “Nisu ga napali punom snagom, već su mu čak učinili neke ustupke.” Brz oporavak kineske ekonomije nakon pada koji je povezan s koronom Pekingu i dalje daje prednost: “Trumpova je pozicija slabija nego prije godinu dana”, kaže čelnik Aspen instituta u Njemačkoj.

S druge strane borba za zaštitu ljudskih prava očito nije prioritet Trumpove politike naspram Kine:prema tvrdnjama bivšeg savjetnika za sigurnost Johna Boltona, Trump u dijalogu s predsjednikom Xi Jinpingom nije imao primjedbi na izgradnju internacijskih kampova u ujgurskoj provinciji Xinjiang

Afganistan: sporazum o povlačenju

Na trenutak se činilo kao da se Afganistan približava miru zahvaljujući Trumpu: u veljači je islamistička talibanska milicija zaključila sporazum sa SAD-om koji se može sažeti kroz formulu “smanjenje nasilja za povlačenja trupa”. Talibani sada pregovaraju izravno s afganistanskom vladom, a Donald Trump daje svojim vojnicima nadu da će ponovno biti kod kuće za Božić. No sigurnosna situacija u Afganistanu je i dalje krhka.

“Nije postigao ništa – osim što je pronašao izgovor za povlačenje američkih trupa”, zaključuje Lentz. Ako bi se to doista realiziralo, NATO saveznici bi imali ozbiljan problem: “To bi značilo skoro povlačenje i svih ostalih.” Rezultat bi bio ponovno destabiliziranje cijele regije, a možda čak i talibanska vlada s nesagledivim posljedicama za budućnost Afganistana.

Sirija: bježimo odavde

“Ne želim zauvijek ostati u Siriji”, rekao je Trump početkom 2019 . “To je pijesak. I to je smrt.” Nekoliko mjeseci kasnije izdao je naredbu za napuštanje američkih položaja u sjevernoj Siriji. Njihovo mjesto brzo su zauzele turske i ruske trupe.

Američko ponašanje u Siriji otkrilo je podjelu između predsjednika Trumpa i drugih u američkoj administraciji, kaže Julien Barnes-Dacey, stručnjak za Bliski istok u paneuropskom trustu mozgova Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR): “Snažna strateška pozicija SAD-a u Sirija je neizmjerno oslabljena tim unutarnjim sukobima i Trumpovom namjerom da se povuče iz Sirije”, kaže Barnes-Dacey.

Prema Rüdigeru Lentzu, povlačenje je prije svega pomoglo Rusiji da stekne prevlast u regiji. Zanimljiv razvoj događaja, jer nikada prije Sjedinjene Države nisu dale Rusiji toliko manevarskog prostora. To bi se, pak, moglo promijeniti ako Trumpov izazivač Joe Biden pobijedi na predsjedničkim izborima: “Uz podršku demokrata, on bi zauzeo oštriji kurs protiv Moskve”, vjeruje Lentz.

Iran: napuštanje nuklearnog sporazuma

Po mišljenju Obame, Iran nije trebao biti neka važna tema za Trumpa. Kratko prije primopredaje dužnosti je Islamska republika potpisala ugovor o okončanju svog nuklearnog programa. No Trump je smatrao da je sporazum previše mekan i povukao je SAD iz sporazuma te obnovio oštre sankcija protiv Irana. Cilj je bio iznuđivanje novog sporazuma koji bi Teheranu manje pogodovao.

Ciljano ubojstvo iranskog generala Kassema Soleimanija od strane američke vojske početkom ove godine u blizini Bagdada gotovo je dovelo do vojnog sukoba: “Ne mislim da smo bili na rubu novog rata – ali jesmo na rubu ograničenog vojnog udara. Trump je o tome razmišljao”, kaže Lentz.

Julien Barnes-Dacey smatra međutim da nijedna strana nije stvarno bila zainteresirana za rat. “Ironično, neke države Zaljeva, koje su ranije podržavale Trumpovu akciju protiv Irana, sada su mu savjetovale da ne eskalira dalje. Bile su zabrinuti da bi baš one platile najveću cijenu za regionalnu eksploziju.”

Bliski Istok: Novi pristup u korist Izraela

Što se tiče plana za izraelsko-palestinski mirovni proces, većim dijelom Trumpovog mandata je sve ostalo na najavama. Međutim, u međuvremenu je predsjednik već promijenio ravnotežu u korist Izraela – preseljenjem američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem i prihvaćanjem politike izgradnje novih izraelskih naselja na okupiranim područjima koja je u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Kad je mirovni plan koji je izradio Trumpov zet Jared Kushner u siječnju izašao u javnost, izraelski susjedi su ga najprije odbacili. No, od tada je američka vlada ojačala poziciju Izraela u arapskom svijetu: uz Trumpovo posredovanje Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, a sada i Sudan žele normalizirati svoje odnose s Izraelom.

Sporazumi su ostvareni bez konzultacije s Palestincima, kaže analitičar ECFR-a Barnes-Dacey. Isto se odnosi i na mirovni plan: “U konačnici, Donald Trump je jednom zauvijek želio prekinuti mirovni proces, kako ga je razumjela međunarodna zajednica, i američki je angažman usmjerio od načela o potrebi uspostave dviju država prema izraelskoj kontroli.”

Trump je više puta tvrdio da i Saudijska Arabija namjerava priznati Izrael. Rijad je imao veliku korist od njegovanja bliskih veza s Trumpom: “Vjerujem da je Trumpova puna podrška pomogla saudijskom režimu da prevlada krizu nakon ubojstva Jamala Khashoggija”, kaže Rüdiger Lentz. No to onda za posljedicu ima i sve veću ovisnost, pa bi saudijsko vodstvo, ako Biden pobijedi na izborima, vjerojatno moralo biti zabrinuto zbog svog položaja u regiji.

Izrael je doduše još i više profitirao od Trumpa, ali Bidenova pobjeda bi za Netanjahua bila podnošljiva, smatra Julian Barnes-Dacey: “Čak i ako Biden dođe na vlast, Washington i nova demokratska vlada vjerojatno neće moći znatno promijeniti neke poteze koje je učinio Trump.”, prenosi N1.

Komentari