Članice EU održat će virtualni dvodnevni sastanak s naglaskom na borbu protiv pandemija koronavirusa i nastojanju da se ubrza cijepljenje. Sastanku će se putem video-veze pridružiti i američki predsjednika Joe Biden.
Kada je u pitanju procjepljivanje stanovništva EU zaostaje u odnosu na Veliku Britaniju i Sjedinjene Države. Iako je Europska komisija potpisala ugovore i naručila doze koje premašuju potrebe EU, proizvođači to nisu ispoštovali te isporučili dogovorene količine cjepiva.
Najviše su ostale zakinute zemlje, među kojima je i Hrvatska, koje su najveće količine naručile od britansko-švedske kompanije AstraZeneca. Naime, ovaj proizvođač će u prvom i drugom tromjesječju isporučiti trostruko manje cjepiva.
Zbog toga su te zemlje odustale od količine doza drugih proizvođača koju su mogle naručiti u količini sukladno udjelu svoga stanovništva u ukupnoj populaciji u EU-u pa su te doze preusmjerene u druge članice, koje su onda dobile puno više nego što bi im trebalo prema broju stanovnika.
Iz BioNTech/Pfizera najavili su da će u drugom tromjesečju isporučiti 10 milijuna doza, koje su inače bile predviđene za isporuku u drugoj polovici godine te početak isporuke cjepiva tvrtke Johnson&Johnson.
Traži se korekcija raspodjele cjepiva
Šest zemalja članica – Austrija, Slovenija, Češka, Latvija, Bugarska i Hrvatska zatražile su da se napravi korekcija raspodjele kako bi se popravila neravnoteža u dosadašnjoj isporuci cjepiva.
Većina država slaže se da se veći dio od tih 10 milijuna doza podijeli zemljama koje se dosad dobile najmanje, a manji dio se tome protivi i traži da se i to podijeli pro rata, sukladno broju stanovnika, navode diplomatski izvori.
Hrvatska bi po načelu pro rata od tih 10 milijuna doza dobila 91 tisuću, to ne bi puno poboljšalo sadašnju situaciju, ali kada bi dobila 4 ili 5 posto, za što postoje dobri izgledi, to bi onda iznosilo 400 ili 500 tisuća doza.
