Koalicijski partneri slovenskog premijera Marjana Šareca razočarani su njegovom ostavkom i razmišljaju o prijelaznoj vladi, dok veći dio slovenske oporbe očekuje da će premijerova iznenadna ostavka rezultirati prijevremenim izborima, a ne formiranjem prijelazne vlade.
Slovenska oporba slaže se s premijerom Šarecom da je najbolje rješenje nakon njegove ostavke raspisivanje novih izbora, dok su stranke vladajuće koalicije podijeljene, ali i razočarane što ih Šarec nije konzultirao prije svoje najavljene ostavke. Neke od njih su za to da se sada pokuša naći rješenje po kojemu bi sadašnja koalicija opstala s novim premijerom, dok Socijaldemokrati jedini pozdravljaju nove izbore.
“Vjerujem da ćemo novog mandatara dobiti nakon izvanrednih izbora koji bi mogli biti u travnju”, kazao je novinarima Dejan Židan, predsjednik parlamenta i predsjednik Socijalnih demokrata (SD), jedne od pet partnerica u dosadašnjoj Šarecovoj vladi, a vrlo je kritičan prema premijerovoj ostavci o kojoj nije bio ranije obaviješten.
“Najlakše je otići i ostaviti nedovršene projekte”, kazao je Židan, dodavši kako se ne slaže s premijerovom tezom da koalicijska vlada zbog razlika nije mogla operativno djelovati te da socijaldemokrati neće ući u neku prijelaznu vladu koju bi vodila desnica.
Premijerovom ostavkom razočarana je i predsjednica koalicijske Stranke Alenke Bratušek (SAB), koja je aktualna ministrica za infrastrukturu.
“Šarec je izabrao političku nestabilnost i prijevremene izbore, a to neće pomoći ljudima”, kazala je Bratušek.
Dodala je kako je do neslaganja za koaliciju ključnog zakona o ukidanju dopunskog osiguranja, o kojemu se trebalo glasovati u srijedu, došlo među ministrima iz Šarčeve kvote jer se protiv toga da država jamči za eventualni ispad prihoda zdravstvene blagajne ako novi model financiranja ne uspije bio ministar financija Andrej Bertoncelj, koji je ostavku dao neposredno prije Šareca.
Svoju rezerviranost prema Šarecovoj odluci da dade ostavku novinarima je izrazio i ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, koji nakon ostavke Mire Cerara vodi koalicijsku Stranku modernoga centra (SMC).
Počivalšek je za medije kazao kako ne misli da sadašnja koalicija ubuduće ne bi mogla operativno djelovati te se založio za traženje rješenja bez prijevremenih izbora.
Oporba poziva na prijevremene izbore
Predsjednik oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) i bivši premijer Janez Janša, kojega se prije par tjedana u kuloarima spominjalo kao mogućeg novog mandatara ako dođe do političkog preslagivanja, sada tu mogućnost otklanja. “Pozdravljamo odluku premijera Šareca. Pozivamo sve da do druge polovine travnja, kad će vjerojatno biti prijevremeni izbori, to vrijeme iskoristimo za prihvaćanje nekih neodloživih zakona”, kazao je Janša.
Za to da se održe prijevremeni izbori, a ne za formiranje privremene vlade zauzeo se i predsjednik oporbene kršćansko-demokratske Nove Slovenije (NSI) Matej Tonin, rekavši da je to najbolje rješenje i da o novom mandataru trebaju odlučiti birači.
Za nove izbore izjasnio se i predsjednik stranke Ljevica (L) Luka Mesec, a riječ je o stranci koja je izlaskom iz neformalne koalicije s Šarecom prije tri mjeseca i izazvala krizu u njenom operativnom djelovanju jer više nije bilo parlamentarne većine za važnije odluke.
“Ova koalicija više nije imala nikakvog smisla, bavila se je samo međusobnim sporovima, mešetarenjem i kadrovskim namještanjima. Zato je korektno da se Šarec odlučio za prijevremene izbore. Oni mogu rezultirati koalicijom koja će moći riješiti ključne izazove naše budućnosti”, kazao je Mesec.
Za razgovore o preslagivanju i mogućem formiranju prijelazne mješovite vlade je i predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jeličič, koji je zadnjih mjeseci podržavao većinu premijerovih zakonskih projekata.
“Mi ćemo pregovarati o mogućnosti formiranja neke druge vlade”, kazao je Jelinčič, dodavši da je kandidata koji bi se postavili za formiranje neke prijelazne vlade “nekoliko”, ali da o imenima ne može govoriti.
Kako navode slovenski mediji, Šarec će svoju ostavku parlamentu vjerojatno prezentirati u srijedu, nakon čega postoji mogućnost traženja mandatara prijelazne vlade ili pak raspisivanje novih prijevremenih izbora, nakon samo godine i pol mandata sadašnje vlade.
Prijevremene izbore može spriječiti scenarij po kojemu bi neki predloženi mandatar nove prijelazne vlade dobio natpolovičnu većinu od 46 glasova u parlamentu. Mandatara prijelazne vlade može predložiti bilo koja parlamentarna stranka koja misli da može dobiti većinsku potporu za svoj prijedlog. Predviđeno je da mogu biti najviše tri takva pokušaja imenovanja mandatara, a ako nitko ne dobije potporu ili pak ni ne predloži mandatara tada je predsjednik države dužan raspisati izbore.
Očekuje se da bi prijevremeni izbori mogli biti u drugoj polovici travnja, kako je izjavio predsjednik parlamenta Dejan Židan.
