Europska unija i Velika Britanija u ponedjeljak su već pokazale razdor oko vizije budućih odnosa. Britanski premijer Boris Johnson najavio je kako London neće pristati na prihvaćanje europskih pravila, a Bruxelles da će time uvjetovati pristup europskom tržištu.
“Nema potrebe za sporazum o slobodnoj trgovini koji bi uključivao prihvaćanje europskih pravila o konkurentnosti, subvencijama, društvenoj zaštiti, okolišu ili ičemu sličnom. Ništa više nego što bi EU trebala prihvatiti britanska pravila”, rekao je Johnson u dvorani Old Naval Collegea u Greenwichu gdje goleme slike iz 18. stoljeća veličaju britanski napredak i pomorsku silu.
“Ujedinjeno Kraljevstvo će zadržati najviše standarde u tim područjima – u mnogim pogledima i bolje od onih europskih – bez da na to bude primoran sporazumom”, istaknuo je Johnson u govoru naslovljenom “Oslobađanje britanskog potencijala”.
Konzervativni britanski čelnik rekao je kako su Britancima bila ponuđena dva scenarija. Onaj u kojem zadržavaju puni pristup europskom tržištu, uz prihvaćanje njegovih pravila i sudova kao što to čini Norveška, ili potpisivanje trgovinskog sporazuma kojim se otvara tržište, ali se izbjegava europska birokracija kao što to ima Kanada.
“Nadam se da ste dosad shvatili našu poruku. Odabrali smo: želimo sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini, sličan onom s Kanadom”, istaknuo je Johnson.
Sporazum CETA između EU-a i Kanade stupio je na snagu 2017. godine.
Glavni pregovarač Europske unije Michel Barnier u ponedjeljak je pak pozvao da se u novom sporazumu zadrže “mehanizmi koji čuvaju visoke standarde u društvenim, ekološkim, poreznim i pitanjima državnih subvencija”.
Britancima je poručio da će pristup europskom tržištu biti proporcionalan prihvaćanju europskih pravila.
Francuz je rekao kako je s Johnsonom već dogovorio da će budući odnosi sprečavati “nepravedne kompetitivne prednosti”. Poručio je i kako sporazum mora uključivati dogovor o ribarstvu u kojem se treba zadržati “recipročan pristup tržištima i vodama”.
Iako ribarstvo predstavlja samo mali dio britanskog gospodarstva, to je pitanje bilo jedno od najistaknutijih u kampanji za brexit. Mnogi Britanci smatraju kako im je europski sustav Zajedničke ribarstvene politike znatno naštetio, jer europski ribari u velikoj mjeri love u britanskim teritorijalnim vodama.
Stoga se smatra da će ribarstvo biti jedno od najvećih točki prijepora u pregovorima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je kako je to pitanje “ključni ekonomski interes za njegovu državu koji mora biti obranjen” u razgovorima dviju strana.
London i Bruxelles moraju zaključiti sporazum prije isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca ove godine. Dotad se Velika Britanija ponaša kao članica EU-a, ali bez prava glasa. Europski čelnici upozoravaju kako je taj period prekratak za postizanje dogovora, no produljenje može tražiti samo London, do srpnja ove godine.
Johnson je isključio mogućnost da će to zatražiti, a u ponedjeljak je rekao da će se u slučaju izostanka dogovora, što smatra neizglednim, trgovina bazirati na postojećem sporazumu o izlasku.
“Budimo jasni, izbor nije u tome hoće li ili neće biti sporazuma. Imamo sporazum”, rekao je Johnson.
“Pitanje je samo hoćemo li dogovoriti trgovinski odnos s EU-om usporediv s onim s Kanadom ili više sličan onim s Australijom. Ne sumnjam da će UK u svakom slučaju prosperirati”, istaknuo je.
EU želi ambiciozan sporazum s Britanijom, ali ne i nelojalnog konkurenta
Europska unija spremna je s Velikom Britanijom sklopiti vrlo ambiciozan sporazum o trgovini, bez carina i kvota, ali uvjet za to je otvoreno i pošteno tržišno natjecanje bez nelojalne konkurencije, izjavio je u ponedjeljak glavni europski pregovarač za brexit Michel Barnier.
“Spremni smo predložiti vrlo ambiciozan sporazum o trgovini”, rekao je Barnier predstavljajući polazišta za pregovore o budućim odnosima s Britanijom.
Očekuje se da će Vijeće EU-a do 25. veljače odobriti mandat za pregovore, koji bi mogli početi u ožujku.
Ne bude li produljenja i ne dogovori li se novi sporazum, Velika Britanija krajem 2020. izlazi iz jedinstvenog tržišta i carinske unije.
Dvije bi strane bi morale trgovati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije, a to znači scenarij “tvrdog brexita”, naglog kidanja svih veza koje se stvarane u proteklih 47 godina.
Komisija ističe da ambicioznog sporazuma neće biti ako se ne osiguraju jednaki uvjeti za britanska i europska poduzeća, što znači da se Velika Britanija ne bi smjela previše udaljavati od pravila EU-a u pogledu socijalnih, ekoloških, klimatskih, sanitarnih i fiskalnih standarda te pitanja državnih potpora.
EU ne želi u svojoj blizini imati “Singapur na Temzi”, odnosno Britaniju koja bi koristeći niže standarde bila nelojalna konkurencija europskim poduzećima.
“Što više Velika Britanija bude bliže europskim standardima, to će imati bolji pristup europskom jedinstvenom tržištu, ali ništa nije besplatno”, ističe Barnier.
Pregovori o budućim odnosima, zbog kratkoće vremena, uglavnom će se usmjeriti na trgovinski sporazum, pitanja sigurnosti i institucionalnim aranžanima za rješavanje sporova.
