Preko 20 milijardi eura iznos je koji Hrvatska očekuje da će imati na raspolaganju jednom kad se dogovori novi sedmogodišnji proračun Europske unije i fond za oporavak od korona-krize, o čemu su šefovi država i vlada danas započeli pregovarati na prvom fizičkom summitu u Bruxellesu od veljače, no o ishodu tih pregovora ovisi i ovo, još neodgovoreno pitanje: hoće li, osim neslućenih milijardi, Hrvatska i slične zemlje primateljice iz fonda za oporavak od korona-krize dobiti i dosad neslućeni upliv Europske unije, odnosno drugih država članica, u svoje nacionalne programe reformi?
Nizozemska, jedna od zemalja koja se najviše protivi prijedlogu na stolu, traži da Vijeće EU jednoglasno odlučuje o nacionalnim programima reformi, na temelju kojih će se novac povlačiti iz fonda za oporavak. Jednoglasnost bi značila da jedna država članica može, primjerice, blokirati povlačenje novca druge države članice ako ta prva ocijeni da ova druga ne provodi reforme koje je obećala.
Nizozemski premijer Mark Rutte ušao je na summit s procjenom da su šanse za dogovor na ovom summitu “manje od 50 posto”. Ne postigne li se dogovor sada, vjerojatno će se morati sazivati još jedan izvanredni summit ovog ljeta.
Reforme zamišljene kao uvjet za povlačenje novca
“Ako zemlje kojima je potrebna pomoć žele novac, i to bespovratna sredstva, iako se mi više zalažemo za zajmove, onda je potpuno logično da ja budem u mogućnosti objasniti svojim građanima da su reforme u tim zemljama zaista provedene. Ne da imam samo uvjeravanja da će biti provedene”, rekao je Rutte.
I u izvornom prijedlogu Europske komisije, i u modifikacijama koje je napravio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i koje služe kao podloga za pregovore na summitu, reforme zaista jesu zamišljene kao uvjet za povlačenje novca iz fonda za oporavak. Tako da je izgledno, kako god završili pregovori, da će Hrvatska također morati barem dvostruko brže i bolje provoditi strukturne reforme nego do sada, jer reforme i novac ići će ruku pod ruku, piše Večernji list.
