Zbog poboljšanja kvalitete zraka uzrokovane zatvaranjem država, na području Velike Britanije i Europe zabilježeno je čak 11.000 manje smrti zbog zagađenja.
Nagli pad cestovnog prometa i emisija štetnih plinova iz industrije, rezultirao je time da su radnici uzeli 1,3 milijuna slobodnih dana manje, zabilježeno je 6.000 manje slučajeva astme kod djece i 600 prijevremenih rođenja manje, a hitnu pomoć je potražilo 1.900 manje ljudi, pokazali su rezultati Centra za istraživanje energije i čistog zraka.
I dok pandemija nastavlja uzimati ljudske živote – od početka godine od Covida-19 je u svijetu umrlo više od 220.000 ljudi – autori studije kažu da je zatvaranje država pokazalo da je čišći i zdraviji okoliš itekako moguć ako se svijet odrekne fosilnih goriva.
U usporedbi s istim periodom lani, razina dušičnog dioksida pala je za 40 posto, dok je razina lebdećih čestica – poznatih kao PM2,5 – niža za 10 posto što znači da ljudi, barem oni koji nisu oboljeli od Covida-19, mogu lakše disati. Ova dva oblika zagađivača, koji oslabljuju srce i dišni sustav, zajedno su odgovorni za oko 470.000 smrti svake godine u Europi.
Ova studija koristila je kombinirane podatke o kvaliteti zraka, vremenskim uvjetima, emisijama štetnih plinova, populaciji i rasprostranjenosti bolesti.
Konačna brojka
Znanstvenici su otkrili da je najviše smrti od zagađenog zraka izbjegnuto u Njemačkoj (2.083), zatim u Velikoj Britaniji (1.752), u Italiji (1.490) i Španjolskoj (1.083). Što se samih bolesti tiče, čak 40 posto odnosi se na smanjenu stopu zatajenja srca, 17 posto na manje bronhitisa i emfizema pluća i 13 posto na moždani udar i karcinom. Ostatak se odnosi na razne infekcije i dijabetes.
Konačna brojka od 11.000 izbjegnutih smrti dobivena je serijom kompjuterskih analiza čiji su rezultati išli od 7.000 do 20.000 umrlih.
Što se tiče čitavog svijeta, broj izbjegnutih smrti mogao bi biti još i daleko veći jer se ova studija bavila samo jednim kontinentom u vremenskom periodu od mjesec dana i nije uzela u obzir svih šest mjeseci otkako je pandemija krenula iz Wuhana. Neke od zemalja s najzagađenijim zrakom, Indija i Kina, doživjele su još nagliji pad zagađenosti.
Studija također nije uključila i broj umrlih od koronavirusa. Znanstvenici vjeruju da zagađenje zraka utječe na smrtnost od nekih bolesti te smatraju da se virus može vezati na neku česticu onečišćenja, no to ipak nije bilo uključeno u studiju jer nedostaju još neki podaci.
Voditelj studije, Lauri Myllyvirta, kazao je i kako je smanjenje onečišćenja zraka smanjilo i pritisak na zdravstveni sustav u ovako važnom trenutku i pokazalo koliko su značajna poboljšanja kvalitete zraka. Ipak, ne usuđuje se to okarakterizirati prednošću.
Konflikt
“U svojevrsnom sam konfliktu radi ovoga. Ljudi umiru. Morale su biti uvedene stroge mjere koje izazivaju veliki ekonomski i svaki drugi stres. No ovo je eksperiment bez presedana u kojem je značajno smanjena upotreba fosilnih goriva, stoga je normalno da oni koji se bave problemom onečišćenjem zraka ovome pridaju mnogo pažnje”, kaže Myllyvirta.
“Moramo se suočiti s mnogo globalnih kriza. Nadam se da će ovo natjerati ljude da pomisle: ‘Što ako bismo imali ovakvu kvalitetu zraka i da ljudi ne moraju sjediti doma, već zato što smo se uspjeli s fosilnih goriva preorijentirati na čistu energiju u prometu i industriji?’ Moramo se nadati da će nam ovaj virus pomoći da napravimo pomake u borbi protiv klimatskih promjena i drugih izazova i da se nećemo vratiti unatrag”, prenosi Jutarnji list.
