U hrvatskoj Vladi i među hrvatskim diplomatima u Bruxellesu vlada zadovoljstvo postignutim rješenjem.
Hrvatska će dobiti 747.459 doza od ukupno 10 milijuna doza Pfizer/BioNTechovog cjepiva čija je isporuka ubrzana s četvrtog na drugi kvartal, odnosno do kraja lipnja. Odlučeno je to nakon današnjeg sastanka Odbora stalnih predstavnika u Vijeću EU, koji je pregovarao o raspodjeli.
Usvojen je prijedlog da se 70 posto tih doza podijeli na svih 27 država ravnomjerno, prema broju stanovnika, a 30 posto da se raspodijeli Bugarskoj, Hrvatskoj, Latviji, Estoniji i Slovačkoj, koje su u najvećoj opasnosti da sve više zaostaju u cijepljenju do ljeta jer su najmanje iskoristile svoju opciju za kupnju Pfizer/BioNTechovog cjepiva pri sklapanju ugovora u jesen prošle godine.
Do srpnja bismo mogli imati 45,29 posto procijepljenih
Bez ovakvog rješenja, Hrvatsku je čekao scenarij u kojem bi do kraja lipnja mogla procijepiti samo 36 posto građana, daleko manje od prosjeka EU, koji je oko 55 posto. S ovako usvojenom odlukom, odnosno s dodatnih skoro 750 tisuća doza koje će Pfizer isporučiti do kraja lipnja, Hrvatska može srpanj dočekati s 45,29-postotnom procijepljenošću ukupnog stanovništva. To je, prema nekim izvorima, oko 55 posto odraslog stanovništva Hrvatske.
U hrvatskoj Vladi i među hrvatskim diplomatima u Bruxellesu vlada zadovoljstvo postignutim rješenjem. Iako bi sigurno bilo bolje za Hrvatsku da je svih 10 milijuna doza podijeljeno samo onim državama koje najviše zaostaju u cijepljenju, taj prijedlog nije mogao dobiti političku podršku, pa je na kraju pronađeno ovo rješenje, piše Večernji list.
Nakon #EUCO i niza razgovora na najvišoj razini te pregovora u Bruxellesu za ?? smo osigurali dodatnih 747.000 doza Pfizer—BioNTech cjepiva do kraja lipnja. Time ćemo još snažnije zaštititi zdravlje građana i osigurati veću procijepljenost uoči turističke sezone. pic.twitter.com/4VDn29cxyr
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) April 1, 2021
Austrija nije dobila nikakvo povećanje, odnosno dobila je od tih 7 milijuna doza (onih 70 posto) samo onoliko koliki je njezin udio u stanovništvu EU. Unatoč tome što je austrijski kancelar Sebastian Kurz pokrenuo čitavu javno-diplomatsku ofenzivu, u kojoj je tražio više i za drugih 5 zemalja, ali i za sebe.
No, njegovi zahtjev i stil javnog komuniciranja o toj temi razljutili su mnoge druge države članice, koje su radile razliku između Austrije i ostatka zemalja kojima, smatrale su, zaista treba pomoći.
