Odlazak SAD-a iz Iraka nije dobra ideja: Hoće li se on uistinu dogoditi?

Foto: Vojska SAD-a

Sjedinjene Američke Države i Irak su ovog tjedna dogovorili da do kraja godine okončaju američku borbenu misiju u Iraku. Odluku su donijeli američki predsjednik Joe Biden i irački premijer Mustafa al-Kadhimi nakon susreta u Washingtonu.

“Odnos na polju sigurnosti u potpunosti će prijeći na obuku, savjetovanje, pružanje pomoći i razmjenu obavještajnih podataka”, navodi se u zajedničkom priopćenju nakon sastanka koji je nazvan “strateški dijalog”.

“U Iraku do 31. prosinca 2021. više neće biti američkih snaga s borbenom ulogom “, dodaje se.

U izjavi se također navodi da su baze koje koristi američko osoblje bile “iračke baze i djeluju prema postojećim iračkim zakonima”, te da su svi međunarodni vojnici bili tamo samo kako bi pomagali u borbi protiv ekstremističke grupe poznate kao “Islamska država” (IS).


Ljutnja Iračana nakon atentata

Spomenuti dogovor nije nikakvo iznenađenje, jer je direktan rezultat događaja iz siječnja 2020. godine.

Trećeg siječnja prošle godine, visoki iranski vojni dužnosnici Kasem Sulejmani i Abu Mahdi al-Muhandis,ubijeni su u napadu američke bespilotne letjelice dok su napuštali aerodrom u Bagdadu. Obojica su bili viši zapovjednici paravojnih formacijakoje podržava Iran, poznatih kao Narodne mobilizacijske snage (PMF) u Iraku.

Bijesni zbog atentata na iračkom tlu, lokalni političari su kasnije glasali za protjerivanje svih američkih vojnika. Ovotjedna odluka rezultat je upravo tog neobavezujućeg parlamentarnog glasanja.

Međutim, usprkos najavama, ovo nije konačno povlačenje drastične vrste kakvo je nedavno doživljeno u Afganistanu. Veća je vjerojatnost da će ovom odlukom američke trupe preustrojiti a njihova uloga redefinirati. Trenutno u zemlji ima oko 2.500 američkih vojnika.

Diplomatski show

New York Times opisao je novi sporazum kao “namješteni diplomatski igrokaz”, a iz Sabereen Newsa, kanala na Telegramu koji se okreće PMF-u, ljutito su napisali : “Niti jedan američki vojnik neće biti povučen … samo će opis njihovog posla biti promijenjen na papiru!” Sabereen je objavio nekoliko poruka u kojima stoji da će se nastaviti boriti protiv američkih snaga, koristeći hashtag „#PovlačenjePodNašimUvjetima”.

Čemu to prikrivanje? Najvjerojatnije zato što je tolerancija na američko prisustvo u Iraku, nešto oko čega se gotovo svi na vlasti prešutno slažu, ali o čemu političari sa svih strana ne žele javno razgovarati.

“Većina iračkih čelnika, uključujući i one koji to otvoreno ne govore, svjesni su koliko je važna prisutnost SAD-a u Iraku”, rekao je  Renad Mansour, direktor „Iračke inicijative“ na londonskom Institutu za politiku „Chatham House“. “I vrlo mali broj iračkih čelnika, među kojima je i nekoliko vođa oružanih snaga, želi da se SAD u potpunosti povuče i da se prekinu veze”, objašnjava on, aludirajući na čelnike paravojnih formacija koje podržava Iran, a za koje se smatra da stoje iza trajnih napada dronova na baze koje koriste američke trupe, kao i na američke konvoje.

Izolirani Irak

Ako bi SAD u potpunosti napustile Irak, vjerojatno bi ih slijedile i druge zemlje poput Velike Britanije i Njemačke. Ako bi se to dogodilo, Irak bi postao , dodao je Mansour, “država koja je zatvorena za ostatak svijeta.”

A to nije nešto što čak ni Iran, priznati američki protivnik u Iraku, želi. Iran također ima koristi od toga što je susjedni Irak otvoren za svijet onda kada je sam Iran pogođen sankcijama i izbjegavan od strane većine međunarodne zajednice, objašnjava Mansour.

Najavljujući odluku o povlačenju, premijer Al-Khadimi rekao je da Iraku više nisu potrebne borbene trupe. “I to je istina”, rekao je visoki dužnosnik iračke vlade koji je htio ostati anoniman.

“Ali u praktičnom smislu, i dalje su nam potrebne američke snage, posebno kada je riječ o borbenom zrakoplovstvu. Iračko zrakoplovstvo je relativno slabo i da nije bilo američkog ratnog zrakoplovstva, zemlja bi bila daleko više ranjiva na vanjske napade bespilotnim letjelicama, a imali bismo poteškoće i u izvođenju zračnih napada na IS.

Iračkoj vojsci također trebaju podaci američke obavještajne službe o teroristima IS-a. “Ali ono što je najvažnije, navodi visoki zvaničnik, je edukacija vojnih trupa, koje po njegovom mišljenju moraju ostati „neutralne, profesionalne i jake”.

Najbolji pristup

Potpuno povlačenje naštetilo bi i američkim interesima, tvrde analitičari iz kalifornijske istraživačke organizacije „Rand“ u izvještaju iz svibnja 2020. godine. Nakon razmatranja različitih mogućnosti, uključujući i potpuno povlačenje, istraživači „Randa“ zaključili su da je najbolji odgovor za Sjedinjene Države negdje u sredini, uz održavanje malog tima savjetnika i trenera.

“Podržavanje stabilnog Iraka je u kontinuiranom dugoročnom interesu SAD-a,” tvrde analitičari. “Dugoročno prisustvo također održava američki utjecaj u Iraku, što zauzvrat može pomoći u slabljenju iranskog, ruskog i drugog lošeg utjecaja.”

Američke trupe su u Iraku od 2003. godine, kada je u ožujku te godine stiglo oko 125.000 američkih vojnika, navodno kako bi uništile “oružje za masovno uništavanje”. Invazija je srušila iračkog dugogodišnjeg diktatora Sadama Huseina, piše Deutsche welle.

Komentari