Novi porezi sustav G20: OECD procjenjuje mogući dodatni porezni prihod na 150 milijardi eura godišnje

Svi članovi skupine G20, najvažnijih industrijskih zemalja i zemalja u razvoju, kao i EU-a, ponovno su se formalno obvezali na uvođenje novog poreznog sustava na dobit poduzeća u cijelom svijetu.

Zašto je to bitno?

Da je odluka povijesna vidi se iz činjenice da su ministri G20 u dvorani sami sebi pljeskali. Sada ova nova pravila treba pretočiti u nacionalne zakone do 2023. godine. Već prije ovog sastanka G20, 131 država je podržala novi porezni sporazum u sklopu UN-ove Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Važnu ulogu pritom ima nova američka ministrica financija Janet Yellen koja se, za razliku od prethodne administracije predsjednika Donalda Trumpa, oslanja na međunarodnu suradnju. Ona želi spriječiti predstojeće trgovinske ratove s EU-om zbog poreznih pitanja.

Od čega se sastoji ta odluka?

Globalna porezna reforma sastoji se od dva stupa. Prvi stup uključuje visoko profitabilne tvrtke koje u svijetu ostvaruju promet veći od 20 milijardi eura. Oni više ne bi trebali moći premještati svoju dobit u zemlje s niskim porezima i trebali bi plaćati porez tamo gdje prodaju svoju robu ili podatke. Ovime se cilja na velike američke internetske korporacije, poput Googlea ili Applea.


No, i njemačke ili kineske korporacije također bi ubuduće morale plaćati porez u zemljama gdje ostvaruju dobit, a ne više tamo gdje su službeno registrirane, primjerice u Irskoj, zemlji s izrazito niskim porezom. Na ovaj način treba spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza, koje je danas legalno.

Time se mijenja načelo oporezivanja u zemlji u kojoj je službeno sjedište, koje je na snazi ​​već 100 godina. Tijekom godina treba smanjiti iznos prometa koji se računa, kako bi sve više firmi ulazilo u taj prvi stup.

U drugom stupu se propisuje porez na dobit poduzeća od najmanje 15 posto. Time se želi spriječiti prebacivanje dobiti i sjedišta u “sigurna porezna utočišta”. Novost je da države mogu naplaćivati ​​porez od tvrtki čak i ako su već platile niže poreze u drugim državama. Svakoga tko je morao platiti samo dva posto poreza u zemlji x može se tražiti da plati dodatnih 13 posto u zemlji y.

Oporezivanje tvrtki trebalo bi se temeljiti na međunarodno priznatoj definiciji dobiti. Još uvijek traju pregovori o iznimkama koje bi državama omogućile da se odreknu minimalnog oporezivanja ako tvrtke ulažu u razvoj ili otvaraju nova radna mjesta.

Nije sve teklo tako glatko

U Europskoj uniji se Irska, Estonija, Mađarska i Cipar još opiru novim planovima. I neke druge zemlje, poput Nigerije, Kenije ili Barbadosa nisu odobrile porezni sporazum u okviru OECD-a. No to čak nije ni nužno, rekli su njemački ministar financija Scholz i američka ministrica Yellen. O primjedbama država koje odbijaju novi oblik globalnog oporezivanja će se nastaviti do listopada, kada se sastaju šefovi država i vlada G20

Ipak, bilo je dosta problema oko ratificiranja ove odluke. Naime, do otpora je došlo u nekim europskim država te američkom senatu. Novi porezni dogovor mora odobriti američki senat, što će vjerojatno biti teško s obzirom na protivljenje nagodbi od strane Republikanaca.

No u Veneciji je američka ministrica financija bila optimistična da će joj ipak biti moguće pronaći većinu. Bez SAD-a kao najveće svjetske ekonomije, novi porezni sustav teško da bi funkcionirao, piše Deutsche welle.

Komentari