Na trećim parlamentarnim izborima u godinu dana, održanima u ponedjeljak, Likud, stranka desetogodišnjeg izraelskog premijera Benjamina “Bibija” Netanyahua, osigurala je najveći broj zastupničkih mjesta u zadnjih sedamnaest godina, pridobivši dio etiopskih glasača, te glasača “stranke ruskih Židova” Avigdora Liebermana, što je učinilo izglednim formiranje vlade desnoga bloka.
Nakon 90 posto prebrojenih glasova na trećim izraelskim parlamentarnim izborima u godinu dana, desna stranka Likud premijera Benjamina Netanyahua osvaja 36 mandata, četiri više od glavnog suparnika, Plavo-bijelih.
List Haaretz objavio je u utorak da Likud osvaja 36 mandata, a centristički savez Plavo-bijeli 32, što je iznenađenje uzimajući u obzir da su predizborne ankete predviđale podjednak broj mandata za dvije najjače opcije.
Savez arapskih stranaka dobiva 15 mandata, najviše od prvih izbora 1949.
Plavo-bijeli Bennyja Gantza na prethodnim su izborima bili relativni pobjednik s 32 mandata, dok je Likud tada osvojio 31 mandat.
Netanyahuovo “preotimanje” birača bivšem partneru moglo bi značiti odlazak esktremnog desničara Liebermana sa scene relevantnih izraelskih političara, a već se nagađa da bi Netanyahua mogle podržati dvije parlamentarke: Omer Yakelevich iz Plavo – Bijelih koja je odmah nakon predavanja izborne liste javno kritizirala vođu Bennya Gantza pa kod njega više nema budućnost, ili Orly Levy-Abekasis iz stranke Gesher koja je na izbore izašla s Laburistima.
Plavo – bijeli Bennyja Gantza i dalje nemaju šanse privući dovoljno partnera u koaliciju, s obzirom da su njihovi prirodni partneri ljevičari iz Hadaša predvođeni Palestincem Aymanom Odehom na Arapskoj listi zajedno s palestinskim nacionalistima i islamistima. Sve kad bi nacionalisti i islamisti s Arapske liste pristali na partnerstvo sa “strankom tri generala” IDF-a – Gantzovoj koaliciji bi nedostajalo nekoliko zastupničkih mjesta koja jedino mogu zatražiti od ultradesničara Liebermana, a tada bi s druge strane izgubili cijelu Arapsku listu.
Konačni rezultati biti će objavljeni krajem tjedna, kad se izbroje glasovi vojnika, diplomata, hospitaliziranih i zatvorenika.
Birači se izjasnili o optužnici za korupciju
Kampanja protiv Benjamina Netanyahua, koju je zajedno s medijima vodila koalicija malih stranaka okupljenih oko generala Bennyja Gantza, izgubila je zamah nakon što se fokus javnosti s optužbi za korupciju premijera premjestio na mirovni plan Donalda Trumpa i aneksiju palestinskih teritorija, te na virus korone i s time povezanu moguću svjetsku ekonomsku recesiju.
Dok su Gantzovi Plavo – bijeli jedino nastavljali upozoravati na optužnicu protiv premijera za korupciju, Likudov je tabor podsjećao da je pod Netanyahuovim vodstvom Izrael zadnju svjetsku krizu 2009. prebrodio s ekonomskim rastom, pa su građani, nakon što su putem medija čuli sve snimke i vidjeli sve dokazne materijale o korupciji premijera – odlučili da je ipak on čovjek koji sada treba voditi državu, iako mu za dva tjedna počinje suđenje.
Aneksija teritorija i zaštita od korone
Lijevo orijentirani list Haaretz upozorio je da bi presuda o krivnji premijera izazvala konstitucionalnu krizu, no za to su šanse minimalne jer će suđenje potrajati najmanje tri godine, a u međuvremenu parlament za Netanyahua može izglasati imunitet. Usto, Vrhovni je sud preko rezultata izbora dobio jasnu poruku o prioritetima građana u ovom trenutku, te će ih zacijelo također uzeti u obzir prilikom vođenja procesa za korupciju.
Ljevici oteo marihuanu?
Legalizacija kanabisa bio je uvjet da jedan od Bibijevih oponenata s liberalnog spektra odustane od parlamentarne utrke i tako svoje glasače preusmjeri na nacional-liberalni Likud, na što je ljevica, koja se za legalizaciju zalagala već godinama – Bibija optužila da joj je “ukrao politički cilj” i tako je dodatno oslabio.
No, ljevici su najvise naštetile vlastite stare elite, koje su iz vodstva stranaka izbacivale nova lica i izabirale starije, “klasične” tipove s kojima se mladi, lijevo orijentirani “hip” Izraelci ne mogu identificirati. Kada su se lijeve stranke Meretz i Laburisti za ovu rundu izbora ujedinile – odbacile su stranku Zelenih mlade Stav Shaffir – koja je kao djevojka, na početku Netanyahuovog mandata 2009. povela uspješne masovne prosvjede protiv poskupljenja svježeg sira, nakon čega se učlanila u laburističku stranku.
Budući vođa ljevice – Palestinac
U izbornoj noći, kad su izlazne ankete pokazale potpuni potop lijevih stranaka i njihov najlošiji izborni rezultat u povijesti Izraela – bivša šefica Meretza je najavila da će u budućnosti “vjerojatno surađivati s Arapskim strankama” – zacijelo misleći na novu komunističku stranku Hadash pod vodstvom perspektivnog Palestinca Aymana Odeha, koji je u stranku već pridobio stanovit broj Židova, te najavio da će se u budućnosti i dalje okretati prema židovskim glasačima.
Dapače, njegova je stranka jedina s arapske liste koja je dobila židovskog člana Knesseta – provokativnog profesora Ofera Kasifa.
No, da bi se Ayman Odeh mogao osloboditi utega nacionalista i islamista s Arapske liste i nastupiti samostalno, Knesset bi morao ukinuti visoki izborni prag koji je Netanyahu uveo na nagovor ultradesničara Liebermana kako bi smanjio utjecaj malih arapskih stranaka koje su osvajale oko dva posto glasova. No, time je desnica arapske stranke prisilila da se ujedine, a njihova kampanja zastrašivanja Arapima, u čemu je sudjelovao i Gantz – dovela je do velike izlaznosti Palestinaca koji su dobili oko 15 mandata u parlamentu.
Ako se izborni prag vrati na prijašnju nižu razinu, palestinski nacionalisti Ta’al i islamisti s Islamske liste se mogu osloboditi komunista iz Hadaša – čiji bi vođa Ayman Odeh tako “oslobođen” mogao postati vođa ljevice u Izraelu.
Kako bi niži izborni prag sada odgovarao i Netanyahuu koji će zacijelo htjeti razbiti ojačali arapski blok, u budućnosti se može očekivati ponovni rast ljevice, koja u Izraelu ima glasače – ali oni trenutno nemaju stranku za koju bi glasali.
S obzirom da se naredna izborna godina prema Trumpovom planu poklapa sa završetkom uspostave institucija palestinske države, tada će zasigurno i na palestinskim teritorijima napokon biti održani izbori da se smijeni vlast koja je izabrana na četiri, ali u ovom trenutku vlada već šesnaest godina.
Ako se u Izraelu “probudi” ljevica – tada bi ona uspostavljati međudržavne odnose s novoizgrađenim palestinskim parlamentom, piše Aurelija Rosenzweig, za Euractiv.
