Dok se prebrojavaju glasovi na američkim predsjedničkim izborima u šest saveznih država u kojima još nije jasno tko je odnio pobjedu, Donald Trump ili Joe Biden, nekoliko matematičkih vjerojatnih izračuna dovodi do izjednačenog broja elektorskih glasova.
Od 538 elektorskih glasova 270 je potrebno za pobjedu bez obzira o kojem se kandidatu radi. No, moguć je i rezultat 269:269. Preostale savezne države nose 87 elektorskih glasova. Izuzmemo li sigurne glasove s Aljaske i jedan u okrugu u Maineu koji odlaze Trumpu preostaje 83 glasova. U Pennsylvaniji je 20 elektorskih glasova, u Michiganu i Georgiji po 16, Sjevernoj Karolini 15, Wisconsinu 10, a Nevadi šest.
Uzmemo li trenutačni rezultat FOX Newsa od 238 elektora za Bidena i 213 za Trumpa, Bidenu manjka 31, a Trumpu 56 za neriješen rezultat. Dobije li Biden Nevadu (šest), Wisconsin (10) i Sjevernu Karolinu (15), a Trump preostale ili u druga dva slučaja Sjevernu Karolinu i jednu od dviju saveznih država po 16 elektorskih glasova (Michigan i Georgia) dolazi se do neriješenog rezultata 269:269. Postoji rješenje i za taj slučaj.
Rješenja za neriješen ishod
Američki ustav je jasan u tom slučaju. Ako nakon glasanja elektora nema pobjednika, članak 2., stavak 1., točka 3. kaže da odluka ide Zastupničkom domu, a Senat bira potpredsjednika. No glasanje u Zastupničkom domu Kongresa razlikuje se od onoga u Senata. U glasanju za potpredsjednika, svaki senator ima jedan glas. No u Zastupničkom domu svaka država ima samo jedan glas za predsjednika, bez obzira na veličinu savezne države i svakom od predsjedničkih kandidata za pobjedu treba najmanje 26 država.
Uoči ovih izbora, na kojima se biraju novi predstavnici u Senatu, ali i Zastupničkom domu republikanci su imali većinu u Senatu, ali i kontrolu nad 26 državnih izaslanstava, odnosno, imali su većinu zastupnika iz pojedine države. Demokrati kontroliraju 23 savezne države, a jedna država, Pennsylvania, ima identičan broj demokrata i republikanaca. O predsjedniku i potpredsjedniku odlučivat će novi zastupnici jer Kongres polaže prisegu prije nego što se u Senatu pročitaju glasovi elektora.
Mogućnost izjednačenja i u Kongresu
No, postoji mogućnost izjednačenja i glasanja u Zastupničkom domu. U tom slučaju glasa se dok netko ne dobije 26 glasova. Ne dogodi li se to do inauguracije, koja je tradicionalno 20. siječnja u godini nakon predsjedničkih izbora u podne po lokalnom vremenu u Washingtonu, potpredsjednik izabran u Senatu postaje vršitelj dužnosti predsjednika dok Zastupnički dom ne izabere predsjednika.
S obzirom na to da Senat ima 100 senatora moguće je da se ne izabere ni potpredsjednik. U tom slučaju Kongres može odrediti vršitelja dužnosti predsjednika. Prema zakonu vršitelj dužnosti postat će predsjednik Zastupničkog doma Kongresa dok taj dom ne izabere predsjednika ili Senat ne izabere potpredsjednika. No, ova posljednja situacija nije se nikada dogodila za razliku od tri slučaja u kojem je Zastupnički dom odlučivao o predsjedniku.
Slični slučajevi iz američke povijesti
Na izborima 1801. godine Zastupnički dom je odlučivao o predsjedniku između Thomasa Jeffersona i Aarona Burra koji su dobili identičan broj elektorskih glasova. Odabran je Jefferson koji je nakon potpredsjedničke preuzeo i predsjedničku dužnost. Na izborima održanima 1824. elektori su bili podijeljeni između četiri kandidata te je Kongres izabrao Johna Quincyja Adamsa iako je dobio manji broj glasova od Andrewa Jacksona. Nakon izbora 1836, jedan elektor iz Virginije odbio je glasati za potpredsjedničkog kandidata Richarda Mentora Johnsona pa je on izabran u Senatu.
