NAPREDAK U ODNOSIMA SRBIJE PREMA HRVATIMA U Beogradu konačno dobili mjesto za okupljanje

Rodna kuća bana Josipa Jelaćića u Petrovaradinu Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

U Srbiji je ukupno oko 57.900 Hrvata, a u Beogradu i prigradskim naseljima 7752 Hrvata. Najviše je Hrvata u Vojvodini, pogotovo Subotici, 47.033, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine. 

Smatra se da je taj broj znatno veći jer ima onih koji su se pri posljednjem popisu izjašnjavali kao Jugoslaveni. Prva hrvatska zaklada u Beogradu, fondacija ‘Antun Gustav Matoš’, želi okupiti sve Hrvate u tom gradu gdje imaju prostor koji su dobili nakon četiri godine borbe. Fondaciju je formiralo Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji sa sjedištem u Subotici.

Jedna od ključnih osoba u fondaciji Ljiljana Crnić objašnjava kako su po prvi put Hrvati u Beogradu dobili svoj prostor. Dodaje kako je na istoj adresi bila fondacija pokojnog Zorana Đinđića, osnovana za očuvanje njegova lika i djela, a misija joj je bila jačanje regionalne suradnje i usavršavanje mladih stručnjaka, piše Večernji list.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić istaknula je kako su u Srbiji u protekle dvije godine napravljeni pomaci u rješavanju pitanja iz djelokruga važnijih projekata za Hrvate u Srbiji, kao što su otkup rodne kuće bana Josipa Jelačića i prostor za hrvatsku zajednicu u Beogradu.


“Volja je pokazana, a je li iskrena, bit će uskoro prilika da se potvrdi po pitanju krucijalnih stvari, na primjer uključivanja predstavnika hrvatske zajednice u izvršnu vlast”.

Prva upraviteljica Fondacije ‘Antun Gustav Matoš’ Katica Naglić također ističe kako je ova godina označena kao godina napretka u odnosima Republike Srbije prema Hrvatima koji u njoj žive jer je konačno Srbija dodijelila hrvatskoj zajednici u Beogradu prostor, predsjednik Vučić bio je na otvorenju kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, za što je Srbija izdvojila 600.000 eura.

Zatim su Hrvati u Vojvodini dobili su mjesta u vladi, a očekuje se i da Tomislav Žigmanov bude u Ministarstvu za ljudska prava, ravnopravnost spolova i društveni dijalog.

No, to je samo početak jer u beogradskim školama nema nastave na hrvatskom jeziku, pa ni hrvatskog jezika kao izbornog predmeta.

Objašnjava kako će afirmirati lik i djelo Antuna Gustava Matoša, jednog od najboljih hrvatskih književnika koji je u Beograd došao u listopadu 1894. kao austrijski vojni bjegunac jer je dezertirao iz vojne škole. Zadržao se do početka 1898., te se u Beograd ponovo vraća u kolovozu 1904. i ostaje do početka 1908. godine.

Prije četiri godine osnovan je i Hrvatski kulturni centar Beograd, kako navodi Ljiljana Crnić, jedna od osnivačica. Među osnivačima su i poznati glumac Aleksandar Alač, liječnik Mihajlo Balić i Ivana Vukov. 

Dodaje kako su njihovi članovi intelektualci s imenom i prezimenom i rejtingom, kao što su to poznata redateljica Milica Kralj, kći rođenog Zagrepčanina i glumca Petra Kralja, pa glumica Anja Alač, njezin otac Aleksandar Alač, zatim mladi glumac i redatelj Anđelko Beroš. Članica je bila

“Da imamo vlastiti prostor, koji ne moramo plaćati, mogli bismo svaku večer organizirati ili književnu večer ili izložbu… Primjerice, u našoj su likovnoj sekciji čuveni Stjepan Albot i Josipa Križanović”.

Puno je poznatih Hrvata koji su rođeni u Beogradu ili u jednom razdoblju svog života tamo živjeli. Neki od njih su arhitekt Mate Baylon, fotograf i umjetnik Ivo Eterović, hrvatski pjesnici Antun Gustav Matoš i Tin Ujević, kipar Ivan Meštrović, glumac Aljoša Vučković, srbijanski nogometaš i trener Vladimir Petrović, nogometaš Slavoljub Muslin, nogometaš Stjepan Bobek te Zlatko Čajkovski, atletičar Franjo Mihalić, operna diva Biserka Cvejić, glumci Žarko Radić i Milan Štrljić.

 

Komentari