Moldavci u nedjelju biraju novog predsjednika pod budnim okom Moskve koja želi da ta polarizirana zemlja ostane u njezinoj sferi utjecaja.
Unatoč tome što se radi o maloj zemlji, koja se nalazi između Ukrajine i članice NATO-a Rumunjske, politika je u njoj već dugo jako delikatna.
Siromašna zemlja s 3,5 milijuna stanovnika podijeljena je na one koji podržavaju bliske odnose s EU-om, posebice Rumunjskom, i na druge koji žele biti bliže Moskvi, kao u vrijeme komunizma.
Proruski vođa zemlje Igor Dodon, koji je došao na vlast 2016., pobijedio je prozapadnu suparnicu Maiu Sandu, koja želi da Moldavija uđe u EU. Sada želi novi četverogodišnji mandat, u nadi da će je pobijediti ponovo.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je prošli tjedan nadu da će moldavski birači podržati Dodona, napominjući da je njihovo gospodarstvo, teško pogođeno pandemijom koronavirusa, čvrsto povezano s Rusijom.
„Vidimo što se događa oko Moldavije i znamo da moldavski narod mora razvijati i demokraciju i gospodarstvo”, rekao je ruski predsjednik.
Valeriu Pasa, analitičar instituta WatchDog Moldova, rekao je da bi Moskva željela zadržati status quo u Moldaviji.
„Sadašnji režim je posve podređen Kremlju”, rekao je.
Dodon, koji je bio ministar gospodarstva u komunističkoj vladi od 2006. do 2009., obećao je nastavak bliskih odnosa s Rusijom, „strateškim partnerom” Moldavije, i smatra da bi ruski jezik ponovno trebao biti obvezan u školi.
Između Istoka i Zapada
Neki, međutim, smatraju da program tog bivšeg vođe Socijalističke stranke nije uvjerljiv.
„Sve dok budemo glasali za socijaliste, nikada nećemo izići iz siromaštva”, rekao je Ion Enache (62) iz Kišinjeva.
„Trebamo predsjednika čije srce tuče u skladu sa srcem zemlje”.
Ekaterina Radetskaja (69) ne slaže se s time, smatrajući da 45-godišnji predsjednik zaslužuje drugu priliku.
„On je dobar čovjek i dobar predsjednik”, kazala je, smatrajući da mu njegovi protivnici nisu dopustili da u cijelosti provede svoj program.
Dodonova suparnica, 48-godišnja Sandu kandidatkinja je oporbe desnog centra. Bila je premijerka od lipnja do studenoga 2019.
„Promicat ću vanjsku politiku koja koristi Moldavcima i pogurati zemlju naprijed na putu integracije s EU-om”, poručila je pristašama u video obraćanju putem Facebooka.
Gheorghe Istrate (59) iz Kišinjeva smatra da je to pravi put za zemlju koja je bila dio Sovjetskog Saveza od 1940. do 1991.
„Sedamdeset godina živjeli smo pod jarmom Rusije koja nas je tretirala kao vazale” rekao je Istrate, koji radi u pekarnici.
„Bilo je dosta”.
Prosvjedi kao u Bjelorusiji?
Stručnjaci očekuju drugi krug jer ni Dodon ni Sandu vjerojatno u nedjelju neće dobiti apsolutnu većinu.
Osim njih, kandidiralo se još šestero ljudi.
Rusija je prošli tjedan optužila SAD da priprema „revoluciju” u Moldaviji, okrivivši Washington za slično miješanje u Bjelorusiji i Kirgistanu.
U rijetkom istupu u javnosti, direktor ruske tajne službe SVR Sergej Nariškin kazao je da Washington vjeruje da je Dodon na putu da pobijedi i zato potiče moldavsku oporbu da nakon izbora iziđe na ulice i zatraži njihovo ponavljanje.
Sandu je kazala da višetjedni prosvjedi u Bjelorusiji, gdje oporba optužuje dugogodišnjeg predsjednika Aleksanda Lukašenka da je namjestio izbore, trebaju biti upozorenje.
Radetskaja, Dodonova pristaša, strahuje da bi nakon izbora mogli izbiti prosvjedi kao u Bjelorusiji.
„To se može dogoditi i ovdje”, kazala je.
