Njemačka kancelarka Angela Merkel komentirala je kako doživljava svoju kancelarsku karijeru kad je u pitanju odnos prema zapadnom Balkanu te je govorila i o aktualnostima na ovom području.
Merkel je bilo postavljeno pitanje smatra li da su za vrijeme njezina mandata u ovom dijelu Europe postignuti mnogi pomaci?, a ona na to kaže: “U posljednjih šesnaest godina koliko sam kancelarka najveći pomaci na zapadnom Balkanu su postignuti nakon pokretanja Berlinskog procesa 2014.
Kao kancelarka će vjerojatno još jednom, početkom listopada, sudjelovati u novoj verziji zapadnobalkanske konferencije koju je slovenski premijer najavio u sklopu predsjedanja Slovenije Europskom unijom. Više je nego upitno hoće li njezin nasljednik ili nasljednica istim angažmanom pratiti ovaj dio Europe.
Cilj je kooperacija u regiji
Otpora, kako je kancelarka rekla u ponedjeljak nakon osme konferencije o zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa, ne manjka ni unutar Europske unije. Ona je u jednom trenutku primijetila da protiv procesa proširenja u ovom trenutku nije samo Francuska nego i ostale EU-zemlje poput Nizozemske, ali i Bugarska.
No ipak: “U primarnom interesu Europske unije je da jača procese suradnje i kooperacije u regiji u svrhu svladavanja podjela”, rekla je Merkel. Znači i primarno obećanje iz Soluna 2003. zemljama regije da im je osigurano mjesto u Europskoj uniji, ostaje na životu.
Zato Berlinski proces, čija je prvobitna ideja da spoji regiju zapadnog Balkana kako bi ju što bolje pripremio na članstvo u Europskoj uniji, ostaje na životu i pred njim je “mnogo posla”. “Nama ostaje još mnogo strpljenja i angažmana na zapadnom Balkanu”, rekla je Merkel.
Jer s onim što je dosada postignuto “možemo biti zadovoljni, ali je to premalo”, kako je rekla kancelarka. Pored roaminga, nekih infrastrukturnih projekata ili prekograničnog rada s mladima ostaju još veliki zalogaji poput postizanja potpune slobode kretanja, roba, investicija i ideja.
Balkan i cjepiva
Merkel je od aktualnosti pohvalila suradnju u sklopu borbe protiv pandemije i naglasila kako će samo Njemačka poslati preko tri milijuna doza cjepiva u narednom razdoblju.I inače o virtualnom sastanku koji je trajao relativno kratko (oko dva sata) nije bilo puno novog za reći.
Kancelarka je zato ovo obraćanje novinarima iskoristila i za neku vrstu rekapitulacije svoje politike na Balkanu od preuzimanja kancelarke dužnosti 2005. Što se riješilo od tada? Srbija i Kosovo? Bosna i Hercegovina? Govoreći o ovom potonjem kriznom pitanju kancelarka je iskoristila šansu za ukazivanje na još jedan moment koji govori u prilog novom njemačkom angažmanu na zapadnom Balkanu.
Ostale aktualnosti
“Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća. Tu nam je potreban novi elan za izborni zakon i nadam se da će Christian Schmidt (novi visoki predstavnik u BiH) dobiti podršku u svom radu”, zaključila je kancelarka.
Za vrijeme njezinog mandata je jedino Hrvatska postala članicom EU-a i način na koji se odvijao mukotrpni proces ulaska ove zemlje u Europsku uniju je mogao nagovijestiti da će sljedeći procesi biti još mukotrpniji. I da kancelarka nije došla na proslavu ulaska Hrvatske u EU je jedan od onih mučnijih detalja prošlosti varljivih odnosa prema ovom dijelu Europe, piše Deutsche welle.
