Konačno povlačenje njemačkih trupa nakon najveće akcije u povijesti

Na samom početku je jedna rečenica zvučala kao iz udžbenika povijesti: tadašnji kancelar Gerhard Schröder (SPD) je 12. rujna 2001. u Berlinu američkom predsjedniku obećao „neograničenu solidarnost Njemačke“.

Pomoć SAD-u

Njemačka je nakon stravičnih terorističkih napada na New York i Washington stala na stranu svog najvažnijeg saveznika i preuzela odgovornost u ratu protiv terorizma u Afganistanu, koji su predvodile Sjedinjene Američke Države.

2002. je tadašnji njemački ministar obrane Peter Struck sve sažeo u zgodnu formulaciju, da se sigurnost Njemačke brani na Hindukušu: „Njemačka je sigurnija ako se skupa sa saveznicima i partnerima borimo protiv terorizma, u njegovom uporištu, uključujući i vojna sredstva.“

Koliko je zapravo velika bila ta akcija?

Intervencija, koja je započela pod koalicijom SPD-a i Zelenih, a završila pod vladom CDU/CSU-a i SPD-a na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, bila je najskuplja i najkrvavija misija Bundeswehra u inozemstvu. Procjenjuje se da je njemačka Savezna vlada od 2002. za Afganistan izdvojila više od 18 milijardi eura. Najveći dio, oko 12,5 milijardi, otišlo je na Bundeswehr.


Zbog bezuvjetnog povlačenja postrojbi NATO-a predvođenih SAD-om, zemlju su napustili i posljednji njemački vojnici. Bundeswehr je parlamentarna vojska i o njezinim intervencijama u inozemstvu odlučuje Bundestag. Dva desetljeća je intervencija u Bundestagu imala većinsku podršku, dok je podrška u narodu konstantno snažno opadala. DW je zatražio od zastupnika zaduženih za vanjsku politiku i obranu da naprave bilancu.

Ipak nisu postignuti ciljevi

I stručnjak za obranu Zelenih Tobias Lindner zahtijeva transparentnu evaluaciju intervencije u Afganistanu. „Sigurno da u zemlji postoje regije gdje je situacija bolja nego 2001. pod vladavinom talibana. Istovremeno se mora priznati da glavni ciljevi – mir u Afganistanu i stabilne državne strukture – nisu postignuti na ovaj način“.

Političar Zelenih predbacuje saveznoj vladi da se predugo oslanjala na čisto vojni angažman. „U sljedećim intervencijama se mora mudro razmisliti, koji ciljevi i s kojim sredstvima, a posebno u kojem vremenskom razdoblju se mogu postići.“

I Rüdiger Lucassen, stručnjak za obranu desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), drži da je intervencija u Afganistanu u potpunosti podbacila. „Zemlja je nestabilna, nije sigurna i nije značajno ekonomski razvijena. A tek nije uspio smiješni cilj savezne vlade – demokratizacija po uzoru na Zapad. Također danas se ne može jamčiti i prvobitni minimalni cilj da Afganistan neće više biti „sigurno nebo“ za terorističke grupe. Teško je više podbaciti nego u Afganistanu”, piše Deutsche welle.

Komentari